Input your search keywords and press Enter.

Proljetno cvijeće

BUĐENJE PRIRODE:

Ovo trebate znati o prekrasnom cvijeću koje oduševljava mirisom, a najavljuje proljeće

Čarobno lukovičasto cvijeće. Ovi vjesnici proljeća oduševljavaju izgledom i mirisom

Visibaba, ljubičica, proljetni drijemovac iliti zvončić, šafran, jaglac, sunovrat, zumbul i tulipan na najljepši mogući način najavljuju dolazak sunčanih dana u kojima beskrajno uživamo.

Uskoro stižu vjesnici proljeća. Maleni cvjetići, čiji miris decentno prožima zrak i najavljuje buđenje. Podražujući i vaše nosnice, uvodeći vas iz zimskog sna u novu dimenziju. Neka je posebna čarolija u kombinaciji mirisa tog cvijeća sa svježim proljetnim zrakom. Ako živite u gradu, ovaj prekrasni fenomen možda nećete doživjeti na taj način. Međutim, prošetao sam nekidan tržnicom Dolac u Zagrebu i osjetio taj miris. Dok sam prolazio pokraj štandova s voćem i povrćem, obuzeo me je miris proljeća. Gospođa koja se sa mnom mimoišla nosila je u ruci teglicu s prekrasnim ljubičastim zumbulom.

Shvatio sam da je to, ustvari, izvrstan način da unesete dašak proljeća u svoj dom, posebice ako živite u zgradi i ne možete doživjeti buđenje vlastitog vrta. Mene ti cvjetići i njihov miris na trenutak vrate u djetinjstvo. Podsjete me na proljetne šetnje s djedom kroz park, gdje bi tisuće sitnih bijelih, ljubičastih i žutih glavica izvirale iz zemlje, još tvrde od tek otopljenog snijega. Moram napomenuti, to je bilo prilično davno. Danas su neke od tih vrsta zaštićene i rijetko se mogu vidjeti po parkovima, a sve manje i po šumama, stoga sam vam u ovom broju odlučio predstaviti neke od njih.

1. VISIBABA, LAT. GALANTUS NIVALIS L.

Lukovičasta biljka iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae).

Latinski naziv potječe od grčkih riječi gala (mlijeko) i anthos (cvijet). U narodu je još zovu mali zvonček, cinglica, dremovac, dremulja, podremušak, bablji klimpač ili debeloglavka. Raste u skupinama, a odgovaraju joj različita staništa. Možete je vidjeti u prozračnim listopadnim šumama, po livadama, u šikarama i sl. Postoje brojni varijeteti vrste. Omiljena je u narodu zbog svojih atraktivnih cvjetova. Nerijetko bi u nekadašnja vremena zavladala prava pomama za prvim cvjetićima. Djeca bi pohrlila u obližnje šumarke ne bi li svojim majkama ubrala prve stručke visibaba, koje su provirivale ispod otopljena snijega. Mnogi su ih prenijeli i u vlastite vrtove. Međutim, upravo zbog te prevelike zainteresiranosti, danas je visibaba u Hrvatskoj zaštićena vrsta. Stoga, nemojte ih brati niti kupovati!

2. PROLJETNI DRIJEMOVAC, LAT. LEUCOJUM VERNUM L.

U narodu poznatiji kao zvončić. Iako potječe iz iste porodice kao i visibaba, radi se o drugoj vrsti. U hrvatskoj možete naići na dva varijeteta. L. vernum var vernum prepoznat ćete po zelenim mrljama na vrhu latica. Drugi varijetet, carpathicum, koji je nešto krupniji, često ima dva cvijeta, a razlikovat ćete ga po žutim mrljama na laticama. Zaštićena vrsta!

3. LJUBIČICA, LAT. VIOLA ODORATA

Prekrasan ljubičasti cvijetić, vrlo intenzivnog, specifično slatkastog mirisa. Boja može varirati od bijele i svjetloljubičaste do tamnoljubičaste (indigo). Ima prepoznatljive, srcolike listove. Smatra se da list i cvijet imaju protuupalno, antigljivično i antiseptičko djelovanje, pa se često spominje kao ljekovita biljka u narodnim ljekopisima.

Jeste li znali?

Cvjetove ljubičice možete jesti sirove ili kuhane. Želite li dekorirati proljetnu salatu, ubacite u nju par svježih cvjetića. Možete ih i ošećeriti, pa ukrašavati njima torte, sladolede i slično.

Recept iz narodnog ljekopisa: Med s ljubičicama za jačanje imuniteta

Uberite dvije šalice cvjetova, pa ih sa svježe iscijeđenim sokom jednog limuna i jednom šalicom meda izmiješajte u mikseru. Pripremljenu smjesu stavite u staklenku i držite je u hladnjaku. Uzimajte po jednu žličicu pripravaka dvaput dnevno.

4. ŠAFRAN, CROCUS SATIVUS L.

Lukovičasta livadna biljka iz porodice perunika. Možete je pronaći u šikarama, na livadama i rubovima šuma. Ima zvonolike cvjetove, sastavljene od šest latica, koji mogu biti od bijele do ljubičaste boje, pa sve do višebojnih kultivara. Danas se uglavnom kultivira, jer se iz vrška tučka dobiva iznimno cijenjen začin. Sam naziv šafran potječe od arapske riječi za’fran koja znači ““biti žut”, prema karakterističnoj žutoj boji koju otpušta taj vršak tučka.

Da bi se proizveo jedan kilogram začina, potrebno je ubrati oko 80.000 do 150.000 cvjetova šafrana na površini od oko 1000 četvornih metara.

5. JAGLAC, LAT. PRIMULA SP

Biljni rod iz porodice jaglačevki. Latinski naziv “Primula” označava umanjenicu od primus, što u prijevodu znači “prvi”.

U Hrvatskoj je poznato desetak vrsta, među kojima su najčešći obični jaglac (Primula vulgaris), jastučasti jaglac (Primula acaulis), proljetni jaglac (Primula veris L.) te visoki jaglac (Primula elatior). Na Velebitu raste i Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana), koji je strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Jaglaci cvatu u rano proljeće po livadama i pašnjacima, a uočljivi su po svojem žutom cvijeću. Cvatu sve do svibnja.

Jaglac se smatra ljekovitim, pa se cvijet i korijen brojnih vrsta koriste u narodnoj medicini. Danas postoje brojni kultivari u različitim bojama, koje možete nabaviti u gotovo svakoj trgovini s vrtlarskom opremom. Pogodni su za sadnju u lončiće, ali i izradu dekorativnih cvjetnih gredica.

6. SUNOVRAT, LAT. NARCISSUS SP.

Biljnom rodu porodice sunovrata, prema dostupnoj literaturi, pripada stotinjak priznatih vrsta. Sunovrat pripada u lukovičasto bilje. Sadi se najesen u gredice. Cvijet je sastavljen od dva dijela čašice i latica vanjskog omotača.

“Narcissus” je ime koje dolazi od grčke riječi “narkao”, što znači “omamiti”. Naime, cvijet sadrži alkaloid s narkotičkim djelovanjem.

Jeste li znali?

Prema grčkoj mitologiji, postojao je mladić po imenu Narcis, koji je odbijao svakoga tko mu je izjavio ljubav. Ipak, uspio se zaljubiti, i to u vlastiti odraz kada je svratio do jezera kako bi popio vode. Ne shvativši da je to on, ubio se zbog neuzvraćene ljubavi. Na tome mjestu niknuo je cvijet.

7. ZUMBUL, lat Hyacinthus orientalis

Lukovičasta biljka iz porodice ljiljana. Potječe iz Male Azije i s Mediterana. Smatra se da je u Europu prenesen u 16. stoljeću. Cvate u rano proljeće, a cvjetna stabljika naraste 20 do 30 cm, zbog čega je cvjećari rado koriste za izradu buketa i aranžmana. Cvat je sastavljen od niza sitnijih cvjetića. Odlikuje se ugodnim mirisom, a možemo ga pronaći u raznim bojama. Razlikujemo dva varijeteta zumbula: rimski i nizozemski. Rimski zumbul se odlikuje rijetkim cvjetovima, ali je izuzetno intenzivnog mirisa. Cvjetovi su u nijansama od bijele, ružičaste i plavo-ljubičaste boje. Nizozemski zumbul, pak, ima zbijene, pune cvjetove, ali je miris nešto slabijeg intenziteta. Danas postoje kultivari u različitim bojama cvatova: bijeli, bež, roza, crveni, ljubičasti, žuti, tamnoljubičasti, pa čak i crni.

8. TULIPAN, lat. Tulipa sp.

Lukovičasta biljka iz porodice ljiljana. Naziv tulipan potječe od turskog naziva tülbent koji se temelji na perzijskoj riječi turban (pokrivalo za glavu). Danas postoje brojni kultivari, koji uglavnom potječu od vrste Tulipa gesnerianase. Poznato je više od 12.000 sorti. Međusobno se razlikuju po bojama, oblicima i vremenu cvatnje. Cvate od ožujka do svibnja, ovisno o vrsti (rana, srednja, kasna). Cvjetovi su veliki, sastavljeni uglavnom od tri latice, a uobičajeno je da jedan cvijet raste na jednoj stabljici iako postoje i vrste s do četiri cvijeta na stabljici. Zbog njihovih dugih stabljika, cvjećari ih često koriste kao rezano cvijeće. Bez problema se mogu koristiti i za izradu cvjetnih gredica, pa ih u proljeće često možete vidjeti posađene u gradskim parkovima.

Potječu iz Male Azije, a smatra se da su doneseni iz Otomanskog Carstva, kao dar turskog sultana. Nakon što je 1593. botaničar Carolus Clusius zasadio prvu lukovicu u Nizozemskoj, tulipan se proširio po gotovo cijeloj zemlji. Danas je gotovo polovica polja u Nizozemskoj zasijana tulipanima. Od tada pa sve do danas, križanjem neprestano nastaju nove vrste.

Izvor: www.jutarnji.hr/domidizajn

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)