Input your search keywords and press Enter.

Križaljke na temu doktora

Ana i Ivica pripremili su nove križaljke – možete ih preuzeti u word ili pdf formatu:

Izreke o liječnicima:

  • Dug svijeta svojim doktorima i kirurzima je vrlo velik. . .
  •  Usprkos greškama, krivim dijagnozama i mnogo grešaka, čovječanstvo ne može bez svojih doktora, kirurga i bolnica. . .
  • Moderna medicina mora biti više otvorenija, (nakon odgovarajuće profesionalne provjere), prema onom inovativnom, i onome neobičnom. . .
  • Prvo, sve bolesti su posljedica sputanog duševnog života. Ovo je istinito za sve oblike u svim svjetovima. Umjetnost iscjelitelja se sastoji u oslobađanju duše, tako da život može teći kroz sve organizme koji sačinjavaju određeni oblik. Iscjelitelj nije samo u trenutnom i svjesnom kontaktu sa vlastitom dušom, nego kroz taj duševni kontakt on može lako kontaktirati dušu svoga pacijenta. . .
  • I metafizički iscjelitelji i ortodoksni medicinski stručnjaci u ovo vrijeme su skloni da omalavažavju žestoko jedni druge. . . . .
  •  Obje grupe, s vremenom, moraju postati suradnici, a ne protivnici.  – Alice Bailey 1880-1949 – ESOTERIC HEALING
  • Medicina nije samo znanost, nego i umijeće dopuštanja da se naša vlastita osobnost poveže s osobnošću pacijenta. – Doktor, Albert Schweitzer 1875-1965
  • U slučaju bolesti, pacijent, liječnik, i njegovi njegovatelji bi trebali, tako reći, svi biti jedno srce i duša, i oni bi uvijek na umu morali imati doktrinu Krista, koja govori: “Trebao bi voljeti svoje bližnje kao samoga sebe“. – Doktor, Paracelzus 1493-1541
  • Buddha je spominjao da je jedna od najvažnijih osobina dobrih njegovatelja da se sa pacijentom “ophode sa ljubavlju, a ne iz želje za korišću”- (A.III,144)
  • Doktor (bhisakka, tikiććhaka ili veđđa) jeste osoba koja je obučena i koja praktikicira medicinsku nauku. Zbog svoje brige za čovjekovu sreću, Buddha je često govorio o stvarima relevantnim za liječničku profesiju. Tako je nabrojao osam uzroka bolesti (SN XXXVI.21). Sugerirao je da naš pogled na stvari i stav mogu uticati i na liječenje (AN V.124) i tvrdio da je moguće održati psihičko zdravlje usprkos fizičkoj bolesti (SN XXII.1). O onome što bi se moglo smatrati budističkim pandanom Hipokratovoj zakletvi, jednom je rekao: “Onaj ko se brine o bolesnome, spreman je za to ako posjeduje pet kvaliteta. Kojih pet? Može da pripremi lijek, zna što iscjeljuje i uvijek obezbjeđuje to, a ne ono što stanje pogoršava, brine se za pacijenta iz ljubavi, a ne iz želje za dobiti, ne gadi se izmeta, mokraće, povraćanja i sluzi, a s vremena na vrijeme u stanju je da poduči, nadahne, obraduje i ohrabri pacijenta govorom o Dhammi” (AN V.124). Suśruta, otac indijske medicine, savjetovao je doktorima da ne liječe pacijenta koji bi mogao umrijeti, kako kasnije ne bi bili okrivljeni za njegovu smrt. Nasuprot ovome, Buddha je isticao da pacijente treba liječiti i paziti čak i ako su na samrti i to iz suosjećanja prema njima (AN III.22).
  • Jedna od najvećih potreba za liječnika je čistoća i iskrenost. On bi trebao biti oslobođen od ambicije, taštine, zavisti, pokvarenosti, pompoznosti, i uobraženosti zato jer ove mane jesu proizvod neznanja i nisu u skladu sa svjetlom božanske mudrosti koje bi trebalo prosvjetliti um istinskog liječnika. – Doktor, Paracelzus 1493-1541
  • Simptom nam signalizira da smo bolesni kao ljudsko, kao duhovno biće, to jest da smo izgubili ravnotežu svojih unutarnjih snaga. Thorwald Dethlefesen i Ruediger Dahlke – BOLEST KAO PUT – Kako razumijeti što nam govore simptomi bolesti
  • Zar, čak i sada mnogi od naših “doktora” ne truju imaginaciju svojih pacijenata zastrašujući ih umjesto da potaknu nadu i samopouzdanje u njihove umove? . . Većini bolesnih ljudi nedostaje potrebna energija da izliječe sebe. U takvim prilikama trebali bi im pokazati energiju umjesto bespomoćno sažaljenje. – Doktor, Franz Hartmann 1838-1912
  • Liječnik postaje okrutan i bezosjećajan ako se bavi svojom profesijom zbog novca. Ramakrishna 1836–1886
  •  Svaka profesija je podložna zloupotrebi i korupciji, i što je profesija plemenitija, to su veće mogućnosti njene degradacije. . . , cilj profesije mora biti služenje čovječanstva i izgradnja karaktera, i ako je to učinjeno u duhu posvećenosti i poniznosti, vidjeći Samog Boga u pacijentu kao što je to propovijedao Swami Vivekananda, onda ova profesija može postati jedna od najviših oblika duhovne prakse. – Swami Brahmeshananda – HEALTH MEDICINE AND RELIGION (izdano 2004. godine)
  • Ako smo spremni priznati i mijenjati svoja najdublja vjerovanja, možemo naći konstruktivnija rješenja naših problema i time potpuno eliminirati bolest i zarazu. – Shakti Gawain 1948–2018
  • U svakom čovjeku postoji mjesto koje je bez bolesti, koje nikada ne osjeća bol, koje ne može ostarjeti ili umrijeti. Kada stignete do tog mjesta, granice koje svaki od nas prihvaća prestaju postojati. One čak ne postoje ni kao mogućnost. To mjesto naziva se savršeno zdravlje. – Doktor, Deepak Chopra – SAVRŠENO ZDRAVLJE    (Izreke iz UMJETNOST LIJEČENJA (7,5cm x 11cm)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.