Input your search keywords and press Enter.

Strempentine prema Srđu

Obnoviti i urediti strempentine prema Srđu, Put od barjaka i postaviti kamenu ogradu na Gracu

Budući je znatno povećan promet turista i uopće posjetitelja strempentinama (ili strenpentinama) prema Srđu, potrebno je obnoviti i urediti poprilično oronuo i erozijom zemlje oštećen strempentinski put. Na međama (podzidima) samih strempenitna mjestimično su vidljiva oštećenja, pa je potrebno obnoviti to ziđe i povezati ih ciment-tucanik smjesom. To je prethodno nužno iz prvenstvenog razloga (ako se pristupi obnovi) tako što bi se slijedom obnove strempentinama vukla drobilica za kamen i taj bi se naknadno valjkom zbijao bez vezivnog sredstva (nisam poklonik prašnjavog i obući nezahvalnog gotovog tucanika). Na samim strempentinama postoje kamene neravnine „živca“ (čvrstog kamena u zemlji) koji se prethodno može smrviti pneumatskim pomagalom (čekić/dlijeto) i inkorporirati u ravninu strempenitne.
Osobno nisam za opciju betoniranja strempentina (pa i zbog toga da se netko ne bi /za okladu/ odvažio automobilom ili motorkotačem spustiti niz Srđ ili obrnuto). Daleko najbolja mogućnost je popločenje kamenjem (vjerojatno oko pet u redu između rubnika, masivnim i sličnim kao u samom podziđu) ili barem nepravilnim kamenim pločama (koje se mogu kupiti „refuzo“ i nešto su tanje, ali i lomljivije ako nisu dobro sjele na tlo). Stari Rimljani su gradili ceste od povezanih kamenja tako da bi središnji dio bio neznatno uzdignut (zbog kiše i dr.), a u najnovije vrijeme rabljenje drobilice za kamen vjerojatno bi donijelo ponešto sedlasto uleknuti put (zbog korištenja postojećeg materijala puta bez dodatnog nasipanja, već razvlačenja diljem strempentinade).
Već sam upozoravao na nepristupačnost Puta od barjaka koji vodi preko magistrale kao nastavak Puta od Srđa. Taj početak izamagistralnog brdskog puta potpuno je nevidljiv i obrastao nemalom šikarom (koliko mi je poznato, navodno je i razminiran), te smatram da bi bilo dobro da turisti imaju i tu opciju uspona i izlaska negdje oko polovice puta između Srđa i Bosanke. Nadalje, zapravo prva, sada zarasla strempentina nadovezuje se na taj put kao svojevrsna poveznica jer se tim Putem od barjaka na lijevo moglo izići na strempentine. Koliko se sjećam iz dječačkih dana, tamo je i jedna nevelika i uska, izgledno duboka jama (prigodno ću je nazvati Bezdanjačica) u koju ne može upasti odrasla osoba, ali mogla bi mala (pa je potrebno primjereno ograditi). Mislim da bi se isplatilo to uređenje i dodatni, zapravo stari, zapušteni sadržaj brda Srđa kao nastavak podnožnog Grada.
Nedavno me je g. Dužević dobro upozorio da svaki put kada dođe na Gradac uvijek promisli (zbog male djece) kako nema ograde na onom dijelu spoja puta (ceste) i makadamskog parkirališta na Gracu i to prema nezgodnim stijenama do poznatijeg dijela kupališta Šulić. Već sam spominjao da bi blizu isturenog polukružnog dijela prema donjem dijelu kupališta Šulić trebali biti pasaman (rukohvat) i skalini koji vode prema stjenovitom dijelu. Na ovom pak dijelu blizu malog zidića na Gracu, svojevrsnoj granici parkirališne zemlje makadamije i asfaltne putne džungle, koji zapravo gleda u nemalu provaliju, potrebno je staviti relativno neveliku kamenu ogradu, identičnu onoj ogradi preko puta (od samog parka Gradac) ili barem onim ogradama koje se mogu vidjeti i na gradnjama (obližnjih) dubrovačkih vila iz XIX. i XX. stoljeća, ali i u okruž(en)jima starih dubrovačkih ljetnikovaca. U svezi tog dijela nisam poklonik metalnih ograda i šiljaka. Ako se baci pogled s isturenog polukružnog dijela prema tom području provalije moglo bi se zaključiti da je pitanje dana kada će se taj dio dijelom urušiti, pa je tijekom moguće izgradnje donjeg skalinastog puta potrebno to malo učvrstiti i podzidati.

Đivo Bašić

P. S. Netko će pomisliti da riječ „strempentina“ književni zvuči kao „serpentina“, ali nije baš tako. „Serpentin“ je i „’okidač, obarač na pušci’ (Komiža). Riječ smo [navodno] preuzeli sa suprotne [zapadnojadranske] obale gdje je ‘serpentina’ potvrđeno već 1470. u značenju ‘specie di bombarda’ [vrsta bombarde, topa], dok je muški rod u sr. franc. ‘serpentin’ upravo ‘okidač’. Iz sr. lat. ‘serpentina’ < ‘serpens’ < ‘serpere’ ‘vijugati’; usp. ‘colubrina’ (< ‘coluber’ – zmija) ‘vrsta topa’ . Istog je postanja ‘serpentina’ – ‘vijugavi put’ i ‘serpentin’ – ‘vijugasta cijev za hlađenje pare u aparatu za destilaciju’, a figurativno i ‘moždane vijuge’ = ‘glava’ u izrazu ‘udrit u serpentin’: ‘Nikima ter nikima dobre bokune udredu u serpentin’.“ Nadalje, „’strapuntin’ je ‘stranputica, zaobilazni put’ (Boka). Formalni semantički hibrid od hrv. ‘stranputica’, ven. ‘strapontin’.“ (Vojmir Vinja, Jadranske etimologije, Jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku, knj. III, /Pe – Ž), HAZU – Školska knjiga, Zagreb, 2004, str. 159, 195).

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *