Input your search keywords and press Enter.

Strategija prilagodbe ili nekretninski business

Na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini potrebne su strategije prilagodbe kako bi se predvidjeli negativni učinci klimatskih promjena te spriječila ili smanjila šteta.
Te strategije često imaju urbanu dimenziju, a gradovi imaju veliku ulogu u njihovoj provedbi. Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju glavni je temelj za EU-ovu potporu gradovima u prilagodbi klimatskim promjenama.
Ta je prilagodba dopuna nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova u gradovima, što je obuhvaćeno drugim temama poput energetske tranzicije u gradovima, gradske mobilnosti, kružnoga gospodarstva u gradovima i održive uporabe zemljišta i prirodnih rješenja u gradovima.
Ali kakav bi pristup trebali voditi gradski čelnici? Trebaju li razviti strategije prilagodbe ili nekretninski business kakav danas imamo na sve četiri bande i strane? Želimo li šume i golf igrališta i apartmane? Kakva je održivost normalnog življenja u gradu po nenormalnim vrućinama i gužvama? Postoje li planovi za ublažavanje opasnosti koji se usredotočuju na smanjenje rizika od prirodnih opasnosti, kao što su poplave, uragani i toplinski valovi?
Gradovi obično imaju mreže planova, koji se sastoje od pojedinačnih planova usmjerenih na obrasce korištenja zemljišta, prometne sustave, hitne operacije, održivost, parkove i otvoreni prostor, smanjenje emisija stakleničkih plinova (tzv. Climate Action Plans) i tako dalje. Gotovo svaki veći grad ima također plan ublažavanja opasnosti, za koji Zakon o zaštiti i spašavanju ublažavanju katastrofa zahtijeva financijska sredstava, a đe drugo nego iz fondova EU!
Prostorni planovi, Generalni urbanistički plan (GUP) te detaljniji planovi poput urbanističkog plana uređenja (UPU) i detaljnog plana uređenja (DPU) diktiraju što se i koliko može graditi u određenoj zoni te daju pravila o visini, katnosti, površini, broju parkirališnih mjesta te ostalim mogućnostima gradnje. Vidi čuda, kako nestaju prirodna obilježja krajobraza kao što su bili: Mala Afrika, Glavica, Srđ, Sv. Jakov, Babin Kuk. Ovo je najperspektivniji grad za samouništenje koji ‘pogoduje’ korištenju građevinskog zemljišta kako ne bi smanjila rizik utjecaja klimatskih promjena na okoliš; sve će nam se se surgat na glavu.
Nismo svjesni koliko nas truju; nemoguće gužve te ispušni plinovi goriva, ogroman broj vozila koji kruže gradom stvarajući onečišćen zrak nedozvoljenom uporabom sumpora u gorivu. Tek kad bi se ugradili pasivni mjerači koji omogućuju najpreciznija dugotrajna mjerenja plinovitih zagađenja zraka i to u mikrogramima po kubičnom metru (µg/m3), što je mjerna preciznost tada bi znali kako stojimo?
Svjetska zdravstvena organizacija iznijela je podatke o povezanosti raka s ispušnim plinovima iz goriva; naglašavam kako je naša županija i dalje po broju oboljelih od karcinoma pri vrhu!! U zadnje vrijeme nadolaze brodovi, malo u Gruž, malo ispred Lokruma, tako da se ne obada; oni zapravo više zagađivanju okoliš od vozila na kopnu, no gradski upravljači ne poduzimaju ništa …!?
Govorimo i pišemo o klimatskim promjenama, ali i dalje su politički prijepori i građevinski lobi vode kolo i solde. PARIŠKI sporazum kojim su se sve države članice Europske unije obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja i zaustavio daljnji rast temperature zraka, stupile su na snagu i u Hrvatskoj.
Mrtvo slovo na papiru…?!
Što bi onda mi u Gradu se trsili nešto poduzimati kada veliki zagađivači im daju primjer!
Misle li na svoju djecu ako ništa?
Ove velike katastrofe – uz rekordno visoke temperature koje se pojavljuju u od gradu do grada, iz godine u godinu; klimatske promjene samo će dodatno pogoršati velike rizike opasnosti po budućnost ljudskog roda!

Jadranka

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *