Input your search keywords and press Enter.

MAL’CREATO e MAL’EDUCATO

Što se događa u Gradu na mjestima koji su bastioni kulture  i povijesne baštine, a đe finoća ko bitna supstanca postaje tanana ko karta fina, lako i kopni.

Grad se laganini gura u civilizacijski korak nase, po našku rečeno: mal’creato, e mal’educato!? Diventava un po’un casin…!? Je li komercijalizacija prije kulture na prvom mjestu? Jesu li događaji u Galeriji, Kneževu dvoru, Sponzi postali mjesta za jeftina snobovska okupljanja  i skupe  terevenke?

Je li im uspjelo u globalu preusmjeriti ciljeve, ubiti u ljudima dušu; sa obrazovanja, odgovornosti, humanizam, na razvoj vještina i kompetencija radi osobne koristi i poslovnog uspjeha. Preusmjeravanje ciljeva se upravo sprovodi reformama obrazovanja: Kurikulum – koji nam donosi boljitak!  Moš’ mislit! Mi smo učili Latinski u srednjoj, a djeca koja su željela i mogla upisati klasičnu kažu ovako:

˝Latinski i grčki u klasičnoj je sasvim…i ok, nije mi to bilo nešto specijalno teško, jako dobro mi je istreniralo memoriju, pomoglo da znam etimologiju i imam određeno znanje iz mitologije! I danas znam napamet na grčkom početak Ilijade: (menin aeide thea…) i to recitirat u heksametru. Savršeno sam istreniro memoriju, a  bubetanje deklinacija i konjugacija je dovelo do toga da sam s vremenom lakše i brže pamtio podatke i iz drugih predmeta.  A budući da je mene oduvijek zanimala robotika i programiranje, nakon završetka FERA-a, dok su ostali triput padali na ispitu, ja sam bez puno skripta  rasturo za 3 minute…!“

Vodeći savez neokonzervatista i neoliberalista  obrazovanje usmjeravaju ka unapređenju konkurentnosti i međunarodnom tržištu. Razvojem kompetencija za ekonomski sektor i zanemarivanjem humanističkih disciplina, kritičkog mišljenja, kulturnih dobara i moralnih aspekata obrazovanja i društva, obrazovanje postaje resurs za investiranja, a studenti i roditelji dobivaju status konzumera. Menadžerski timovi komercijaliziraju obrazovne institucije, vodeći računa o suvremenim marketinškim tehnikama, kako bi podigli imidž institucije u takmičenju s ostalim konkurentskim institucijama. Zašto su nam mladi ‘podivljačili’? Zašto… jerbo su se roditelji posnobili i podliježu ovim marifetlucima!? Zato, jer su se svi pomamili za soldima! Hebalo vas …afitavanje svake buže i šufita, i zapošljavanje  s univerzitati za kamarijere, kužinu i čistačice apartmana oli filadelfija vani! Obrazovanje je postao kapital. No, antički ideal obrazovanja i humanistički koncept obrazovanja imali su za cilj oblikovanje individualnosti radi izgradnje autonomne i odgovorne jedinke i zajednice. Ideale je bilo moguće ostvariti naporima duha koji traži slobodu i spoznaju formi ostvarenja političke zajednice i čovječnosti. Antičke vrline zadržale su se dalje u evropskoj tradiciji unutar humanističkog kanona obrazovanja. Vjera u čovjekove intelektualne i kreativne sposobnosti, njegov kapacitet za razumijevanje drugih i zakona prirode, odlike su renesansnog intelektualnog pokreta – humanizma. Zato je znanje u klasičnoj teoriji bio prosvjetiteljski cilj da čovjek živi i misli autonomno; da sebe razumije kao moralno biće, a prirodne zakone objasni naučno, oslobodivši se iz ropstva mitova i sujevjerja. Današnje diplome i vještine su često tetovaže i ukrasi, koje na druge treba da ostave poseban dojam po ukusu tetoviranog tijela. A tijelo je samo kapital i resurs tržišta koje računa njegovim potrebama…!?

Reforme danas imaju za cilj privatizaciju, deetizaciju, spremnost na rizik, poduzetnički duh, fleksibilnost, smanjivanje socijalnih izdataka, cjeloživotni seminari…tj. fleksibilnost zvanja…  itd.

U postmodernom  današnjem dobu, kloniraju se informacije plasirane od strane menadžera znanja koji zamjenjuju pedagoge i naučnike. Menadžeri znanja uvažavaju načelo kapitalističkog diskursa koji uvjerava da je ljudska priroda egoistična i da je potrebno ignorirati altruističku prirodu i namjeru žrtvovanja za opće dobro.  Ljudi moji…živimo u najsurovijem obliku; borbom za preživljavanje i gaženje slabijeg.

Business  postaje performansa, odnosno, događaj namijenjen publici!

Dakle, prije dvije i po tisuće godina, antička ‘Paideia’ ko ideal je postavila odgoj, obrazovanje i kulturu čovjeka, dok današnji obrazovni sistem utiskuje u djecu slike poduzetničkog ideala, kako bi uspješno do kraja života znali što i kako prodavati sebe i svoju dušu…! Kome? Za rožine ćaćine i materine …

Jadranka

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *