Input your search keywords and press Enter.

Vitamini B3, B5 i B9 – nekad zapostavljani, danas od iznimne važnosti

O većini vitamina i minerala danas možete pronaći poprilično mnogo literature, no nekima se pažnja još uvijek manje pridaje, što zbog nedostatka podataka ili nedovoljne zainteresiranosti. Niacin, pantotenska i folna kiselina jedni su od njih, a da i sami ne biste ostali u neznanju o njihovoj važnosti za ljudski organizam, pročitajte više o svakom od njih.

Niacin (Vitamin B3)
Poznat još i pod nazivom nikotinska kiselina djeluje u organizmu kao koenzim (nakon prevođenja u koenzime NAD i NADP) u procesima uključenim u stanično disanje, odnosno dobivanja energije u stanicama tijekom kojih se hrana prevodi u energiju. Dnevne potrebe niacina su 14 mg za žene i 16 mg za muškarce. Jedan je od pet vitamina koji su povezani s pandemijskim bolestima nedostatka određenog vitamina. U terapijske svrhe najviše se koristi kod liječenja pelagre. Riječ je to talijanskog podrijetla i dolazi od riječi ”pelle agra” što znači hrapava koža. Uzrok bolesti je kronični nedostatak niacina u prehrani. Bolest se naziva još i ”3D” jer je obilježena dermatitisom, dijarejom i demencijom. Najčešće se javlja kod kroničnih alkoholičara, osoba čija je prehrana siromašna proteinima te kod nedostatka više vitamina iz skupine B-kompleksa. Osim navedenoga, koristi se u adjuvantnoj terapiji kod bolesti krvožilnog sustava i migrene te kod pacijenata sa značajnom hiperlipidemijom (povišene razine masti). Naime, poznato je da niacin djeluje na loš kolesterol (HDL) snižavajući ga, a povisuje dobri kolesterol (LDL) i na taj način smanjuje rizik za dobivanje ateroskleroze jer povećava omjer između dobrog i lošeg kolesterola.
Najnovija istraživanja pokazuju izvrsne rezultate u liječenju akni ako se niacin uzima oralno ili direktno lokalno na oboljelu kožu. Također je pokazano da uspješno suzbija šizofreniju i da pozitivno djeluje na liječenje većine psihičkih bolesti. Da biste imali zdravu kožu, čelične živce i redovitu stolicu vitamin B3 je neophodan, a naći ćete ga u pilećim prsima, jetri, jajima, mlijeku, ribi, krumpiru, zelenom povrću (kelj), kvascu, integralnim žitaricama, orašastim plodovima te u kikirikijevom maslacu.

Pantotenska kiselina (Vitamin B5)
Njezino je ime izvedeno iz grčke riječi ”panthos”  koja znači ”ima je svugdje”, što ukazuje da je poput biotina vrlo rasprostranjena u prirodi. Sastavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina pa se nalazi u gotovo svim organima.  Ključna je u sintezi hormona i neurotransmitera (kemijske tvari koje imaju ulogu komunikacijskih sredstava među neuronima). Terapija vitaminom B5 je potrebna u ljudi koji boluju od dijabetesa, žena koje koriste oralne kontraceptive i alkoholičara. Simptomi njezina nedostatka su umor, depresija, gubitak apetita, grčevi, loša probava i nesanica. Nedostatak ovog vitamina je uvijek praćen nedostatkom ostalih vitamina B-kompleksa. Uz biotin, ovo je jedini od vitamina čije dnevne preporučene količine nisu baš najjasnije određene, ali se preporučuje 5 mg za odrasle osobe. Posebnu pažnju trebaju obratiti trudnice jer prevelika količina može biti štetna i za fetus i za majku. Bogat izvor tog vitamina su meso, mahunarke, cjelovite žitarice, a osim njih jaja, mlijeko te povrće i voće.
Ako se primjenjuje u obliku kreme koja se nanosi izravno na oštećeno mjesto kože, pokazala se vrlo učinkovitom kod različitih dermatoza jer pojačava cirkulaciju stanica koje su uključene u proces zacjeljivanja rana. Vitamin B5 je drugi po djelotvornosti (iza vitamina A) u liječenju akni. Naime, poznato je da vitamin B5 smanjuje hormonsku neravnotežu koja je glavni uzročnik akni kod većine ljudi. Osim toga, najjači je od vitamina B-kompleksa u suzbijanju stresa, čime indirektno smanjuje akne. Najnovija istraživanja pokazuju da smanjuje bol i oticanje kod ljudi koji boluju od reumatoidnog artritisa jer je poznato da oboljeli imaju nižu razinu ovog vitamina.

Folna kiselina (Vitamin B9)

Poznata još i pod nazivima folat i folacin ima važnu ulogu u sintezi eritrocita, dijeljenju stanica te je potreban za tvorbu genetičkog materijala, DNK. Posljednjih nekoliko godina folnoj se kiselini pridaje velika pažnja jer je utvrđeno da smanjuje rizik od pojave rascijepljene kralježnice kod novorođenčadi (spina bifida). Stoga se savjetuje svim trudnicama da uzimaju dodatke kojima je glavni sastojak upravo ovaj vitamin. Kako je uključena u dijeljenje stanica, nedostatak ovog nutrijenta pomaže nastanku slabokrvnosti i funkcionalnih promjena probavnog sustava jer se krvne stanice i stanice probavnog sustava najbrže dijele. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije. Preporučene dnevne količine su 400 µg za muškarce i žene.
Nedavno se pokazalo da folna kiselina smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva. Stoga ukoliko patite od ulceroznog kolitisa ili smatrate da ste u rizičnoj skupini za obolijevanje od raka debelog crijeva, posavjetujte se sa svojim liječnikom vezano za uzimanje dodataka koji sadrže ovaj vitamin. No budite oprezni, velike doze folne kiseline smiju se uzimati samo pod liječničkom kontrolom jer izazivaju anoreksiju, mučninu i razdražljivost. Folna kiselina (uz vitamine B6 i B12) može također smanjiti rizik od srčanih bolesti snižavanjem razine nepoželjne tvari u krvi pod nazivom homocistein. Nova istraživanja pokazuju da niski unos folne kiseline povećava rizik za razvoj raka dojke, posebno kod žena koje piju alkohol (redovita uporaba više od 2 čaše dnevno). No neka druga istraživanja su pak pokazala da kod nekih žena s genetskom ”podlogom” visoka količina folne kiseline čini upravo isto.
Folna kiselina je prvo nađena u tamnozelenom lisnatom povrću (zeleno lišće , lat. folium) po kojem je i dobila ime. Naći ćete ju u špinatu, prokulicama, šparogama, svim vrstama graha, grašku, narančama, avokadu, a od mesa u jetri i bubrezima. Dužom pripremom hrane i povišenom temperaturom se razgrađuje, stoga to treba imati na umu kad se pripremaju ove namirnice.

Matea Konjević
biologija.com.hr

zdravlje hrana