Input your search keywords and press Enter.

Priča o Halloween-u

Halloween se ubraja u najstarije proslave čiji korijeni sežu više od tisuću godina unazad. Halloween, kakvog danas znamo, te i sami počinjemo prihvaćati njegovo obilježavanje na dan 31. listopada, spoj je utjecaja više kultura kroz više stoljeća – počevši od starih Rimljana, pa Keltskih proslava sve do rano-kršćanskih običaja te današnjih katoličkih blagdana – Svih Svetih i Dana Mrtvih.

Stotinama godina unazad, na prostoru današnje Velike Britanije i Sjeverne Francuske živjeli su Kelti. Oni su obožavali prirodu i svojih mnoštvo bogova, među kojima im je najdraži bio bog sunca. On je određivao njihovo vrijeme za rad i vrijeme za odmor, te bio zaslužan za ljepotu prirode i dobar urod na njihovim poljima.

            Kelti su slavili Novu Godinu prvi studenog. Svake godine pravila se proslava kojom bi obilježavali kraj sezona sunca i početak sezone mraka i hladnoće. Na 31. listopada, nakon obavljene žetve i pospremanja uroda za duge hladne dane, gasila se vatra na ognjištima njihovih domova. Druidi – Keltski svećenici, tada bi se sastajali na vrhovima brežuljaka u tami hrastove šume (hrast je smatran svetim stablom).  Oni bi tu palili novu vatru, te prinosili žrtve – urod i životinje. Dok su izvodili ritualne plesove oko vatre, vršila se izmjena sezone sunca u sezonu mraka i hladnoće.

Kad bi svanulo jutro, Druidi bi familijama podijelili žar sa žrtvene vatre. Oni su taj žar nosili svojim kućama i palili ponovo svoja ognjišta.  Ta vatra treba da grije njihove domove i štiti ih od zlih sila.

Na 01. studenog slavio se Samhain. Njegova proslava trajala je 3 dana. Ljudi bi išli u povorkama odjeveni u kostime izrađene od  kože i glava životinja. Ova proslava je temelj današnjeg Halloween-a.

U prvom stoljeću Rimljani su okupirali Britaniju. Sa sobom su donijeli mnoge svoje proslave i običaje. Jedna od tih proslava je i Pomonin dan, nazvan tako po njihovoj božici voća i vrtova.  Ona također pada na 01. studenog. Nakon stotina godina Rimske vladavine, Keltski običaji proslave Samhain i Rimske proslave Pomoninog dana stopili su se u jedno i postali glavni jesenski blagdan.

Slijedeći utjecaj dolazi širenjem kršćanstva Europom i Britanijom. Rimska katolička crkva ustanovila je na 01 studenog 835-te godine blagdan kojim se  slave svi sveci. Taj dan prozvan je Dan Svih Svetih (-> All Saint’s Day -> Hallowmas -> All Hallows). Godinama kasnije ustanovljen je još jedan blagdan – na 02. studenog Dan svih duša kojim se odaje počast mrtvima. Proslava je obuhvaćala paljenje velikih vatri, te parade ljudi odjevenih u svece, anđele i vragove. No širenje kršćanstva nije moglo potisnuti stare običaje. Na večer uoči dana Svih svetih, 31. listopada, ljudi su nastavili slaviti Samhain i Pomonin dan.

Opet je trebalo mnogo godina proći da se ove proslave stope u jedno. Tako je 31. listopada postao poznat kao Noć svih svetih (All Hallow Even -> All Hallow’s Eve -> Hallowe’en -> Halloween!).

 Tako današnji Halloween uključuje običaje Pomoninog dana jabuka, oraha i žetve, proslavu Samhainovih crnih mačaka, magije, zlih duhova i mrtvih, te na kraju katoličke blagdane Svih svetih i Dan mrtvih.