Input your search keywords and press Enter.

Škrinja uspomena – nova knjiga Melite Bego – Urban

Početkom svibnja 2010. nizu izdanja Humanitarnog društva  Župa dubrovačka pridružena je nova knjiga, "Škrinja uspomena" autorice gospođe Melite Bego – Urban. U knjizi su  sažete mnogobrojne stare riječi Grada i Župe dubrovačke koje se sve rjeđe koriste u današnjem svakodnevnom govoru. – Riječ je osnov života, s njom se rađamo, jer je i prvi plač i sastavni dio prostora i života; s riječi živimo, a s riječi i umiremo, jer i zadnji uzdah je riječ. Skupljene riječi , pogotovo skupljene u jedno ovakvo izdanje, predstavljaju život ljudi na ovim prostorima od davnih dana. Predstavljaju i ljubav, i mržnju, i patnju, i radost, stradanje i nadu, predstavljaju najljepši odnos čovjeka s čovjekom – navodi u uvodu knjige u ime naknadnika predsjednik društva gosp. Ivo Zec.
Osim riječima, knjiga je obogaćena povijesnom i životnom tematikom uz prigodni dodatak običajnih, tradicijskih pjesama i uzrečica.

(zupcica.hr)
**–**–**
U lipnju 2008. na dulist.hr bio je objavljen članak: ‘Govorimo li više dubrovački?’. Pročitajte ga da se podsjetite tko je gđa Melita Bego Urban i zašto bi nam svima trerbala njena knjiga proći kroz ruke…

Spjegat ću ti što je pape, tinel, korađ….

U nastojanju sačuvati stare riječi ovoga kraja, mnogi posežu pišući stare izraze i čuvaju ih kao obiteljsku ostavštinu svojim nasljednicima. Neka i ovaj rječnik doista bude samo podsjetnik i poticaj za oživljavanje, očuvanje i vrednovanje tog našeg spomeničkog jezičnog blaga – Melita Bego-Urban
Favor, finalmente, pasaporat, funjestra, pape, tinel samo su neke od riječi koje se sve manje mogu čuti u svakodnevnom govoru, posebno kod mlađih generacija koje ih sve manje i manje upotrebljavaju.
Ljepota Dubrovnika i njegova ozračja trajno osvajaju sve one koji samo kratko borave u njemu. Nas, koji smo dio Grada i njegova kraja, zarobio je neizrecivom ljubavlju i stalnim povratkom njemu, njegovim ljepotama, mirisu mora, ljudima i njegovu jeziku koji, kao dijelu povijesti, ovom prilikom ne želimo prepustiti zaboravu – riječi su kojim je Melita Bego-Urban započela predgovor svoga rječnika „Da se ne zaboravi“ koji je doživio već drugo izdanje. Knjigu je izdalo Humanitarno društvo Župe dubrovačke čiju osnovu djelovanja čini izdavanje zbornika i knjiga s ciljem očuvanja bogate baštine i povijesti Župe dubrovačke. Ovaj rječnik gospođe Melite je njen  svojevrsni rego Župi, a napisan je u humanitarne svrhe, bez ikakve naknade onima koji su na njemu surađivali. 

Podsjetnik i poticaj

– U nastojanju sačuvati stare riječi ovoga kraja, mnogi posežu pišući stare izraze i čuvaju ih kao obiteljsku ostavštinu svojim nasljednicima. Neka i ovaj rječnik doista bude samo podsjetnik i poticaj za oživljavanje, očuvanje i vrednovanje tog našeg spomeničkog jezičnog blaga – napisala je Melita Bego-Urban u predgovoru rječnika dodajući kako ga je pisala iz ljubavi prema Gradu na osnovi znanja stečenog u obitelji i proučavajući dubrovačku literaturu, a samo u želji da se neke stare riječi načinom života ne izbrišu iz sjećanja.
I zaista, mogu li danas mnogi od nas reći kako nam se neke riječi ne brišu iz sjećanja, iz svakodnevnog govora. Favor, finalmente, pasaporat, funjestra, pape, tinel samo su neke od riječi koje se sve manje mogu čuti u svakodnevnom govoru, posebno kod mlađih generacija koje ih sve manje i manje upotrebljavaju. O starim gospođama i gosparima ne treba govoriti jer oni još govore kao naši stari i njeguju tradiciju dubrovačkog govora. No, suvremeni način života svakako daje svoj obol, tko god studira, radi i u svom poslu se susreće s ljudima iz raznih krajeva Hrvatske, mora se svojim govorom prilagođavati, a riječi pomalo izlaze iz upotrebe.
Kako ističe Melita Bego-Urban riječi se još uvijek skupljaju jer se svaki dan nađe neka nova riječ u govoru koja se do sada nije zabilježila.

Bokunić jezičnog blaga
– Kada sam počela pisati te riječi ustvari sam mislila učinit neke skripte za drage prijatelje, za poklon i za naše članove u Društvu. Svi mi koji smo uključeni u njegov rad, radimo volonterski te je ovo praktički bio moj poklon Župi – govori Melita Bego-Urban dodajući kako Humanitarno društvo Župe dubrovačke djeluje već 15. godinu te je do sada izdalo 10 knjiga, dva izdanja rječnika, a pomalo se spravlja i treće.
S radom na prikupljanju riječi krenula je jer „đe ste god došli, malo su vas čeljad razumjela“. I tako se pomalo počelo s prikupljanjem riječi.
– U tome rječniku sa zvjezdicom su označene riječi koje sam našla u literaturi, što ne znači da i u govornom jeziku nisam na njih nailazila. Međutim, jako puno sam literature morala proći za skupit sve to, a išla sam paralelno i sa dubrovačkim i sa župskim riječima. Nastojala sam što kvalitetnije to odraditi – rekla je Melita Bego-Urban. A u predgovoru svog rječnika istaknula je i sljedeće:
– Nije mi bila namjera izraditi rječnik prema pravilima struke, jezikoslovne znanosti, to je predmet ozbiljnog, stručnog istraživanja. Želja mi je bila popisati dio leksičkog blaga do kojega sam mogla doći, što bi pomoglo da imamo cjelovitiji pregled dubrovačkog govora, ali i prepoznatljivih izraza i pojmova iz Župe dubrovačke, prema želji izdavača Humanitarnog društva Župe dubrovačke – napisala je gospođa Melita dodajući kako rječnik sadrži manje izvorne riječi, pojmove i uzrečice iz ranijih razdoblja dubrovačke pisane riječi do današnjeg govora, a više mnogobrojne dubrovačke tuđice.
– Vjerujem da će ipak pobuditi interes čitatelja pa možda i potaknuti ga na daljnje prikupljanje i proučavanje dubrovačkog jezičnog fenomena koji je sigurno jedan od najizazovnijih tema naše filologije – napisala je Melita Bego-Urban.
Prije nekoliko godina djeca su u OŠ Ivana Gundulića u sklopu izvannastavnih aktivnosti učila stare dubrovačke riječi, no odlaskom nastavnika u mirovinu aktivnost se ugasila. Pregledavajući internetske stranice može se naći na nekoliko njih, bilo da se radi o stranicama ili blogovima, gdje se zapisuju dubrovačke riječi. Zapisivanjem se otimaju od zaborava, a prije nekih pet godina naišli smo na forum na kojem je jedan od korisnika imenom Vlaho napravio svojevrsni rječnik dubrovačkih riječi, tada do slova H. Želja mu je bila, tada smo pisali, spasiti riječi i izraze od potpunog nestajanja i zaborava.

Iz rječnika „Da se ne zaboravi“

akomodájte se fraz. 1. izvolite se udobno smjestiti; 2. prilagodite se
bričit gl. brijati
imparadat gl. lijepo se urediti, obući svečanu odjeću, lijepo izgledati
impica skandalo izr. izazivač nereda, kavge ili ljutnje, podbadalo
kola fjaka izr.polako, bez žurbe
konkula im. odvojeni dio u škrinji gdje su se držale suhe smokve
korteđávat se gl. udvarati se
lumpaš im. koji pije i zabavlja se s društvom
proštroligat gl. proučiti, provjeriti
protapanat gl. procuriti, prokišnjavati, promočiti, promokriti
protetur im. zaštitnik
providenca im. promisao, providnost, predviđanje ? lat. * (providentia), tal. (provvidenza)
salvađente im. pojas za spašavanje
santoća im. žena koja ide u crkvu radi ogovaranja, koja sve zna, licemjerka ? tal. * (santocchia)
sforcat gl. pojačavati vjetar ili nevrijeme (more), prisiliti primorati
      ~vat (isto značenje) ? tal. * (sforzare)
spikavat gl. biti uočljiv, isticati se, lijepo izgledati, izdvajati se iz neposredne okoline
 
Uzrečice i pojmovi

Rječnik Melite Bego-Urban sadrži uz riječi i pojmove i određene uzrečice, a u drugo izdanje uvrstila je i već gotovo zaboravljenu župsku zdravicu. Od uzrečica i pojmova izdvajamo:
Plovidba na dubrovački način – Sudjelovati svim svojim potencijalima;
Ljubav nije juha od hobotnice – pren. sm. Kad nešto i nije samo prolazno;
Nijedna Gospa nema posta, nego Gospa od agosta – Jedini post u slavu Gospe je za blagdana Velike Gospe 15. VIII.;
Svaka skuža, nađe muža – Svako opravdanje ima razloga;
Znam te ko po sloda – Poznajem te u duši;
Dva pasa zada – Dva koraka natrag.