Input your search keywords and press Enter.

Predstavljen strip ”Detektiv Maxime Le Gar i ubojstvo na imanju Adley”

Iz glave i ruke pisca Nikole Barabe, u scenarij Renate Zlatković, do stripa Sandre Sekulić:

predstavljen ”Detektiv Maxime Le Gar i ubojstvo na imanju Adley”

 

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige, Dubrovačke knjižnice u suradnji s Društvom Slagalica i Biskupijskom klasičnom gimnazijom Ruđera Boškovića s pravom javnosti, organizirale su, 26. listopada u Saloči, predstavljanje knjige ”Detektiv Maxime Le Gar i ubojstvo na imanju Adley”. Radi se o priči koja je pobijedila na Slagaličinom natječaju za najbolju priču detektivsko-kriminalističke tematike koje je Društvo raspisalo za učenike dubrovačkih srednjih škola te stripa rađenog po toj priči. Autor priče je Nikola Baraba, učenik Klasične gimnazije, a autorica stripa likovna dizajnerica i ilustratorica Sandra Sekulić. Glavna urednica je Renata Zlatković. U predstavljanju su sudjelovali i Goran Jovović, Marina Kljunak Čuikin te Mirjana Žeravica. Ispred Knjižnice okupljene je pozdravila knjižničarka Marjana Leventić.

Marina Kljunak Čuikin, predsjednica društva Slagalica pozdravila je prisutne i goste.

Goran Jovović se predstavio kao “kolekcionar stripova i pomalo knjiga te strip scenarist”, istaknuo je da bi strip trebao imati ‘ležernost, skladno složen slijed slika i priče, nešto što čitatelja zabavlja’.

– Mislim da je većina nas iz tih razloga počela čitati stripove i dosta nas većina čita stripove baš iz tog razloga da bi se zabavili. U većini  slučajeva bez obzira na žanr i stil crtanja stripa u stripu pristupam na takav način, želim da me zabavi. Ovaj strip koji sam pročitao ‘’Detektiv Maxime le Gar’’ zadovoljava taj kriterij, uistinu me zabavio i zadovoljio kao čitatelja. Od prve stranice stripa, ili kako to crtači i scenaristi zovu, od prve table stripa ulazimo u crtež koji nam priča priču koja podsjeća na razdoblje, reći ću sada jedno ime koje nam je svima poznato, radi se o razdoblju u kojem je pisala velika autorica krimi priča Agatha Christie. Upravo takva atmosfera me privukla u ovih pedeset stranica ovoga stripa. Po količini stranica ovaj bi strip mogao pripasti francusko-belgijskim izdavačkim kućama. Stil kojim se crtačica služi je karikatualan. Meni osobno je karikatura genijalana. Karikatura kao stil oduvijek miješa stvarno i nestvarno svijet, tragediju i komediju, što sve potiče maštu i kritičko razmišljanje. Zabavlja nas, a nekad i rastuži, ponekad i dobro iznervira. Osobno mi je draga karikatura u stripu, a to se dogodilo u ovom stripu – istaknuo je.

Jovović je govoreći o stilu crtanja Sandre Sekulić napravio usporedbu s velikim francuskim crtačem Tardijem koji je adaptirao krimi romane francuskoga pisca  Lea Maleta, naglasivši da je Sandra svojim stilom +ušla u Tardijev univerzum stvaranja’.

– Ova priča je krenula iz glave i ruke pisca Nikole Barabe da bi se prelila u scenarij Renate Zlatković, a u strip ju je pretvorila Sandra Sekulić i svih troje su čitateljima koji vole krimi žanr, pogotovo onaj iz prošloga stoljeća, a ja sam jedan od njih, donijeli jednu klasičnu, zabavnu krimi priču. Priča je crtana na suvremen način, na crtačkome tabletu, što ovoj klasici daje modernist – dodao je.

U procesu čitanja, Jovović je rekao da očekuje da ga autori odvedu u svoju priču, da se stvori interakcija između njega kao čitatelja i djela, što se u procesu čitanja ovoga stripa dogodilo, zbog čega mu se jako svidio.

Profesorica Mirjana Žeravica istaknula je da se za mlade ljude često govori da ne vole čitati i da to nije istina, što svjedoče njezini učenici u Klasičnoj gimnaziji. Oni vole čitati, a mnogi od njih i pisati. Nikola Baraba je jedan od njih.

Na Mirjanino pitanje što ga je potaknulo na pisanje, Nikola je naveo da je za inspiraciju za ovu priču našao u djelima Agate Christie, i seriji Umorstva u Midsommeru koje voli pogledati. Inače, voli čitati djela Madeline Miller, a posebno su mu drage Kirka Ahilejeva pjesma koje se temelje na grčkoj mitologiji. Također voli čitati djela Neila Gaimana, pogotovo mu se sviđa njegova Nordijska mitologija. Zanimljive su mu te stare priče i mitologije prepričane na moderan način.

Nikola voli animaciju, a želi studirati dramaturgiju, što je povezano i s filmom, čitanjem i pisanjem.  Bio je oduševljen idejom da se njegova priča pretoči u strip. Profesorica Žeravica se osvrnula na njegovu njegovu sposobnost opažanja i razvijanja dramske radnje: “Čitajući ovaj tekst sam pomislila: ovo je pravi dramski tekst. Uvod u priču je prava pravcata didaskalija”, rekla je i pročitala uvodni dio priče.

– Jako su zanimljivo odabrana imena likova. Dijalozi u priči imaju velikog potencijala, dramske točke u dijalozima su dobro raspoređene u kratkom tekstu, jednostavno nas vode čitati dalje. Onda vidite taj obrat. Nikola je učinio sve što je potrebno za dramski tekst. Ja sada ne mogu reći da ne navijam da sljedeći njegov tekst bude dramski. Ako imate epsko djelo ono nije jednako komponirano kao dramsko. Nikola je i ovdje imao jedan mali, novi klimaks. Ono što u dramskom djelu zovemo peripetija, ovdje je izvedeno vješto i s puno finoće. Daj Bože da čitamo Nikolu. Jako bih to jako voljela. Mislim da je dobar profesor kojega njegovi učenici nadmaše. A ja bih voljela da me moji učenici nadmaše. Da ih mogu jednoga dana nazvati i reći: Ja ovo ne znam, kako to ide? To bi bilo divno i ja bih tada doista bila u miru i mirovini – naglasila je Žeravica.

Sandra Sekulić je o iskustvu rada na stripu rekla da je za nju to bilo nešto posve novo,  izazovno, jer je prvi put da je radila u format stripa, jer je do sada ilustrirala priče, ali ne i strano, budući da kada čita tekst funkcionira tako da ga vizualizira. Ovdje je trebala raditi po scenariju.

– Najviše vremena mi je oduzelo osmišljavanje likova i mjesta radnje, htjela sam ih dočarati najbliže onome kako ih je Nikola zamislio. I ja sam gledala Poirota i Umorstva u Midsommeru, što je pomoglo u realizaciji stripa – objasnila je.

Društvo Slagalica priprema zbirku bajki na čijim ilustracijama će također raditi Sandra Sekulić, a Renata Zlatković je rekla da bi se izdanje moglo očekivati početkom sljedeće godine.

Dubrovačke knjižnice

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *