Input your search keywords and press Enter.

Sočanin i Sočanka (Sočani – stanovnici Osojnika i Prisojnika?)

„Sočan“ – ‘onaj u kome ima soka’. U Habdelićevu rječniku (sočen, succosus), u Stulićevu (‘sočan’; s naznakom da se nalazi u Rus. rječniku; sugoso, succosus). U Ivekovićevu (‘što ima soka, što je puno soka’). U pravom smislu. ‘Pečenice bjehu sočne’. (Gundulić, 171). ‘Sva po[l]ja i livade uzmu rađat travu sočnu’. (G. Palmotić, 3, 154). ‘On će diklu lijepu odveće, a ja sočno grlit pleće’ (Đorđić, pjesni 91). U prenesenom smislu: ‘Ako su (tj. moja pisma) krepka, sočna i vrijedna, plod će učinit.’ (M. Držić, 3). „Sočanac“ je prezime (npr. u kruševačkom kraju u Srbiji). „Sočani“ su ‘selo u fočanskom kotaru u Bosni’. „Sočanica“ je ‘selo u dvorskom kotaru u Hrvatskoj’. „Sočanica Mala“ i „Sočanica Velika“ su ‘sela u derventskom kotaru u Bosni’, a „Sočanica“ je i ‘rijeka u Srbiji’. „Sočanin“ je ‘prezime u Komletincima u Slavoniji’. „Sočanin“ je također i ‘čovjek iz sela Osojnika blizu Dubrovnika. Zabilježio Bogišić. Čovjek iz Osojnika zove se Sočanin od Osaočanin. (Rešetar, štok. dial. 262)’. „Sočanin“ je i ‘čovjek iz Soke u Banatu’, a „sočanski“ je ‘od Soke’ (Zabilježio Arsenijević). „Soče“ i „Sočina“ je ‘ime seocu u metkovićkom kotaru u Dalmaciji’ (Mašek, 79). „Sočec“ je ‘prezime u Hrvatskoj’. „Sočen“ se javlja u Stulićevu rječniku u značenju presente, praesens i dr., kao i „sočene“ od ‘sočiti’. „Sočestati, sočestam“ znači ‘opravdati, ispričati’. U Stulićevu rječniku (s naznakom da se nalazi u Brev. glagolskom; scusare, excusare)“. (Akademijin Rječnik, sv. 66, /smi-spa/, JAZU, Zagreb, 1956, str. 870-871). Ispričavam se ako je dublje postanje riječi utemeljeno tražiti u XIX. i XX. stoljeću (Bogišić i Rešetar) i ako su imena stanovnika Osojnika nastala malo čudnim jezičnim pokraćivanjem (haplologijom)!
Osoj je „stjenovita strana nekog mjesta, mjesto koje nije izloženo suncu“, a „osoja“ je zemlja ili obradiva površina na osojnoj strani, koja je osojna, koja nije izložena suncu“. Otud Osoj doline, Osojnik (Dubrovnik) i dr., a suprotno je prisoj. Ruski i poljski „sok“ javlja se i u praslavenskom i staro(crkveno)slavenskom, lit. sakai je „smola“ od indoeuropskog *s(w)okwos (grč. opos). (Hrvatski enciklopedijski rječnik, sv. 7 /Nes-Per/, 10 /Sim-Tap/, EPH – Novi Liber, Zagreb, 2004, str. 200, 83). To bi donekle i imalo smisla u svezi s plodnošću, rodnošću, „sočnošću“ polja i dr. Međutim, ako se stanovnici Osojnika nazivaju Sočani, kako bi se zvali stanovnici Prisojnika (postoji npr. planina u Sloveniji i dr.)? Zamislite kako bi nazivali stanovnike Vitaljine da smo povedeni postanjem riječi (od *uitelius odnosno lat. vitellus, – i, m – „tele, telac“ odnosno /od milja, umilnica/ „telence, telešce“; lat. vitellina, – ae, f – „teleće meso, teletina“).
Tako se npr. Šumet u srednjem vijeku nazivao Juncetum, Junchetum i sl., a Jireček i Skok postanje izvode od riječi iuncus (‘rogoz, šaš, trstika’), te se kao Šumet javlja u obliku ‘de Sumeto’ (1354.). Po J. Lučiću lokalitet ‘Cargradi’ (1357.), blizu ondašnjeg posjeda lokrumskog samostana, vjerojatno su današnje Knežice. Polje in campo Juncheti (1312.) protezalo se kroz dolinu Šumeta. Kroz šumetsku dolinu tekao je veliki potok, danas zvan Slavjan, a u srednjem vijeku patagus magnus (1357.), izvirući iz ‘Vrillo’ (1357.) ili ‘Vrela’ (1366.). Područje Rijeke (dubrovačke) zvalo se Umbula, Umbla, Ombla i sl., a izvor Rijeke zvao se slavenski Oko (1253.) ‘do Oka’. Između Obuljena i Dračeva Sela pri moru jest voda ‘Goraua’ (1355.), a povrh Mokošice jesu Slapi (1366), te ponad njih Toplo Brdo super Toploberdza in Ombula (1248.). Mnogi romanski toponimi mlađeg su, srednjovjekovnog podrijetla, pa ih bez sumnje treba razlikovati od starijih rimskih. Pokraj predromanskih i romanskih javljaju se i slavenski (Malfum – Zaton, Bullentum – Vrelo, Bulet – Oko, i sl.).“ (Josip Lučić, Historijska topografija dubrovačke Astareje /do god. 1366./, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, god. VIII-IX, /1960.-1961./, Dubrovnik, 1962, str. 285-288, 297).

Đivo Bašić

foto: DubrovnikNet

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *