Input your search keywords and press Enter.

Znanstvenici još jednom dokazali prednosti mediteranske prehrane

Najnovija istraživanja obuvatila su starije osobe i žene koje nastoje zatrudnjeti

Što više prehrana starijih osoba nalikuje mediteranskoj prehrani to su manji izgledi da će s vremenom onemoćati, pokazuje analiza postojećih znanstvenih istraživanja.

Znanstveni je tim analizirao podatke o gotovo 6000 odraslih osoba koje su bili obuhvaćene s četiri istraživanja – od kojih su tri bila u zemljama mediteranskog pojasa a jedno u Aziji. Bez obzira na to gdje su živjeli, ljudi na prehrani koja je najviše nalikovala mediteranskoj imali su dvostruko manje izglede onemoćati u starijoj životnoj dobi od onih čija je prehrana najmanje nalikovala mediteranskoj prehrani.

“Svjetska populacija stari uz povećanje broja ljudi koji žive do 80-ih godina života i nakon toga i mnogo se pažnje posvećuje tome kako da ljudi u starosti ostanu zdravi i neovisni”, kazala je voditeljica istraživanja za Reuters.

“Neki ljudi nakupljanjem zdravstvenih problema i godinama postanu nemoćniji i imaju simptome poput pomanjkanja energije, slabosti mišića, slabog apetita i gubitka težine te osjećaja opće usporenosti te im je teško izvući se iz toga stanja ili oporaviti od bolesti”, kaže Kate Walters, znanstvenica s University College London u Britaniji.

To je pak povezano s rizikom hospitalizacije ili razvojem ovisnosti o tuđoj pomoći, kaže Walters. “Tragamo za načinima da se to spriječi, uključujući prehranu i vježbanje, među ostalim”.

Već je bilo “mnogo istraživanja o tome koja je vrsta vježbanja dobra no mnogo manje o ulozi prehrane – primjerice različitim vrstama prehrane poput mediteranske”, dodala je Walters.

Mediteranska prehrana temeljena je na tradicionalnim sastojcima tipičnim za Grčku i južnu Italiju i sadrži mnogo namirnica poput povrća, grahorica i orašastih plodova kao i ribe i morskih plodova. Uobičajeno je glavni izvor masnoća maslinovo ulje a ne životinjske masti, a alkohol, obično vino, uključen je u malim ili umjerenim količinama, napisali su autori istraživanja u časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Znanstvenici su proučili podatke iz ranijih istraživanja provedenih u Kini, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Sva su istraživanja vrednovala prehranu ispitanika prema tome koliko su slična načelima mediteranske prehrane i rezultat od 6 do 9 označavao je najveću sličnost a 0 do 3 najmanju sličnost. Prosječno su sudionici praćeni oko četiri godine.

Ljudi čija je prehrana bila ocijenjena rasponom od 4 do 5 imali su 38 posto manji rizik od toga da onemoćaju tijekom kasnijeg životnog razdoblja u usporedbi s onima koji su imali najnemediteranskiju prehranu, dok su oni čija je prehrana bila vrednovana rasponom od  6 do 9 imali 56 posto niži rizik.

Prosječna dob ispitanika u tim istraživanjima bila je 70 do 80 godina života pa rezultati sugeriraju da mediteranska prehrana kod starijih može biti korisna za održavanje zdravlja i neovisnosti, kaže Walters.

No istraživanje ipak nije dokazalo da pridržavanje mediteranske prehrane sprječava nemoć u kasnijim godinama života, priznaje autorica istraživanja.

“Četiri studije nisu intervencijske – u kojima se ljudima davala određena prehrana uz postojanje kontrolne skupine, nego promatračke u kojima se uspoređivalo ono što su ljudi sami odabirali jesti i njihov rizik od nemoći, kaže dr. Michael Bogaisky iz njujorškog gerijatrijskog zdravstvenog sustava Montefiore koji nije bio uključen u istraživanje.

Razlike u riziku od razvoja nemoći mogle su biti i zbog drugih razloga povezanih primjerice s time da se radi o tipu osobe koja bira mediteransku prehranu a ne prehrana sama po sebi, dodao je.

“Primjerice maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, svježe voće i povrće mogu biti skupi. Ljudi koji ih mogu kupiti možda si mogu priuštiti i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu što može objasniti veću vjerojatnost za bolji ishod”, kaže  Bogaisky.

Može se raditi o obrazovanijim ili zdravstveno osvještenijim osobama koje će stoga vjerojatnije jesti zdravije namirnice i vjerojatnije vježbati, što sve može utjecati na rizik od pojave nemoći.

Unatoč tomu smatra da se radi o zanimljivom otkriću te dodaje da postoje snažni dokazi koji pokazuju da mediteranska prehrana sprječava kardiovaskularne bolesti. “Sprječavanje nemoći može biti još jedan razlog za takvu prehranu”, kaže on.

Mediteranska prehrana povećava izglede za uspješnu oplodnju

Žene čija je prehrana bogata svježim voćem i povrćem, ribom, maslinovim uljem, imaju veće izglede za uspješnu potpomognutu oplodnju, kažu znanstvenici.

Nakon studije u kojoj su sudjelovale 244 žene na klinici za potpomognutu oplodnju u Ateni, pokazalo se da su izgledi za uspješno začeće bili veći kod onih koje su šest mjeseci prije postupka izvantjelesne oplodnje (IVF) slijedile tzv. “mediteransku prehranu”.

Žene iz skupine koja je slijedila smjernice mediteranskog načina prehrane “imale su 65 do 68 posto veće izglede za uspješnu trudnoću od onih koje nisu”, objavili su znanstvenici. Imale su i 35 posto veće izglede da će na svijet donijeti zdravu bebu.

Dugo je poznato da je mediteranska prehrana, popularna u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, odlična za zdravlje. U njoj je malo crvena mesa, a mnogo voća i povrća, mahunarki, ribe, neprerađenih žitarica i maslinova ulja.

“Žene koje pokušavaju začeti trebalo bi poticati da jedu zdravo, na primjer mediteranski. To je važna poruka našeg istraživanja”, rekao je suautor studije, profesor Nikos Janakuris s atenskog sveučilišta.

Znanstvenici napominju da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na sve žene koje žele zatrudnjeti jer je u studiju bila uključena specifična skupina inače zdravih žena u postupku izvantjelesne oplodnje.

Ali naglašavaju da je ono još jedan dokaz koliko je zdrava prehrana korisna.

“Sve je više dokaza da prehrana i način života utječe i na prirodnu i na potpomognutu oplodnju”, rekao je vanjski suradnik istraživanja Adam Balen iz centra za reproduktivnu medicinu u Leedsu.

HINA

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *