Input your search keywords and press Enter.

UKIDA SE POPIS STANOVNIŠTVA

Država uvodi registar u kojem će stalno znati tko s kim živi, tko gdje radi, a tko u stanu ima WC s kotlićem

Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi “na terenu” putem anketa, kazala nam je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku. Nakon toga će se, kazala nam je, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.

To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini. Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.

“U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Lidija Brković.

Zakonska obveza

Za uspostavu administrativnih registara se zalaže i većina demografa s kojima smo pričali, a Ivan Čipin, izvanredni profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta, ističe kako u Hrvatskoj pri Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim tijelima državne i lokalne vlasti već dijelom postoje takvi registri.

“Sada se radi o tome da svi oni počnu na dnevnoj bazi ažurirati svoje podatke i dostavljati ih MUP-u ili nekom drugom državnom centralnom tijelu. To će iziskivati dodatni napor i zakonsku obvezu svih uključenih tijela da ažuriraju svoje popise. Potom je jednako važno da Državni zavod za statistiku ima pristup tim registrima i da dnevno može uzimati te podatke u statističke svrhe. Do sada je DZS dobivao podatke iz tih registara neposredno prije provođenja popisa stanovništva, kako bi mogao što efikasnije izvršiti popis, a ubuduće bi te podatke, ali ažurne, morao imao svaki dan na uvid. Kada je u pitanju popis stanovništva centralno tijelo bi mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj mogao bi biti OIB, a za registar zgrada i stanova bili zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava”, rekao nam je Čipin.

Prema njegovim riječima, u Europskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama. Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska.

Lidija Brković ističe da je popis stanovništva, kućanstava i stanova najveći statistički projekt u državi kojem je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Podaci dobiveni Popisom ključni su, napominje, za određivanje gospodarske i demografske strategije RH. Ubuduće bi tako Registar stanovništva sadržavao sve strukturne podatke o kućanstvima, od broja članova kućanstava, preko spola, zanimanja, bračnog i obiteljskog stanja, do nacionalnosti i drugih društvenih odrednica. Registar zgrada i stanova bi, pak, imao podatke o svakom stanu u zgradi, razmještaju soba, kuhinja i kupatila i to bi se mijenjalo pri svakom renoviranju stana ili kuće.

Praćenje migracija

Profesor Čipin pritom opet napominje kako takvi registri dijelom već postoje, ali da ih sada treba sve povezati i svakodnevno ažurirati. “Na žalost, ne vjerujem da će to pomoći u jačem rješavanju ažurnijeg praćenja migrantskih tokova, pogotovo emigracije, jer je tu problem odjavljivanja građana, što MUP bilježi s odgodom. Statistički praćenje migracija je najbolje institucionalno riješeno u skandinavskim zemljama, ali zbog toga što tamo postoji povjerenje u institucije. Tako se na gotovo svakom šalteru u Danskoj nalaze formulari na kojem građani mogu napisati da odlaze na dulje vrijeme iz države i ubaciti formular u za to prikladne sandučiće. Takvo povjerenje se dulje gradi, pa će tako i nama trebati privikavanje na takve ‘obveze’, pogotovo što se odjavljivanje iz države veže uz neke socijalne beneficije”, smatra Čipin.

Inače, popis stanovništva 2021. će se provesti i putem online samopopisivanja, preko sustava e-građani, a iskustvo Bugarske govori da je tako popisano 40 posto stanovništva, dok su druge države došle tek do cifre od 10-ak posto.

Bit će to četvrto po redu popisivanje stanovništva od samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17. provedeno na području Hrvatske (prvi je proveden 1857., a ako ćemo računati i Jozefinski popis, onda od 1785.), otprilike svakih 10 godina u mirnodopsko vrijeme.

AUTOR: Frenki Laušić
jutarnji.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *