Input your search keywords and press Enter.

Mit je i prevara da kolesterol ‘ubija’?

Golema količina ugljikohidrata su vaši neprijatelji, a ne jaja, maslac, svinjska mast, meso…

Uzrokuje li kolesterol srčane i moždane udare? Je li uopće štetan? Treba li iz prehrane stoga izbaciti zasićene masnoće (iz mesa, jaja, maslaca, vrhnja…)?
Sva gore navedena pitanja desetljećima more stručnjake, međutim poznata nutricionistica iz Šibenika Anita Šupe nema dileme i na sva tri pitanja odgovara odlučno – “ne”, te citira poznatog liječnika iz Švedske Uffea Ravnskova, koji kaže: “Sljedbenici kampanje protiv kolesterola su kao tri majmuna iz japanske alegorije koji ne vide, ne čuju i ne govore.”

Šupe u svojim knjigama i člancima piše i ovo:

Jedan od mnogih medicinskih autoriteta koji otvoreno progovara o neutemeljenosti kampanje protiv kolesterola je spomenuti Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (Švedska), koji se duže od trideset godina bavi znanstvenim radom na području kolesterola i zasićenih masnoća. Objavio je veliki broj znanstvenih radova, od kojih se mnogi mogu pročitati na njegovoj web stranici “The Cholesterol Myths” (Mitovi o kolesterolu). Objavio je i nekoliko knjiga koje bi svi stručnjaci trebali pročitati: “The Cholesterol Myths: Exposing the Fallacy That Saturated Fat and Cholesterol Cause Heart Disease” (Mitovi o kolesterolu: Razotkrivanje zablude da zasićene masti i kolesterol izazivaju srčane bolesti) iz 2000., “Fat and Cholesterol are Good for You” (Masnoće i kolesterol su zdravi) iz 2009. i “Ignore the Awkward: How the Cholesterol Myths Are Kept Alive” (Ignoriranje neugodnog: Kako se mitovi o kolesterolu održavaju na životu) iz 2010., navodi Šupe te nastavlja:

Suština njegovog rada je da nema, niti je ikada bilo, znanstvenih dokaza da su kolesterol i zasićene masnoće štetni za zdravlje.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) glavni je argument protiv uporabe zasićenih masnoća to da njihov unos podiže razinu kolesterola u krvi. Međutim, desetak kontroliranih studija pokazalo je da čak ni unos zasićenih masnoća koji dva do pet puta nadmašuje granicu koju je uspostavio WHO uopće nema utjecaja niti na ukupni kolesterol niti na LDL kolesterol (tzv. loš kolesterol). Najniža razina kolesterola zabilježena je kod afričkog urođeničkog plemena Masai, čija se prehrana sastoji 80 do 90% od mesa i mlijeka.

Čak i kada bi zasićene masnoće imale utjecaja na porast razine kolesterola, to bi bio sporedan učinak. Glavno je pitanje je li pretjerana konzumacija zasićenih masnoća izaziva srčano-žilne bolesti, a za to ne postoji nikakav znanstveni dokaz. Najmanje trideset znanstvenih studija provedenih na više od 300.000 ispitanika pokazale su da pacijenti koji su preboljeli infarkt nisu prehranom uzimali ništa više zasićenih masnoća od zdravih osoba u kontrolnim skupinama. Najmanje je deset studija pokazalo da su pacijenti koji su imali moždani udar čak jeli manje zasićenih masnoća od zdravih osoba u kontrolnim skupinama.

Osim toga, studije provedene na mrtvim osobama pokazale su da su ljudi koji su jeli minimalne količine zasićenih masti imali začepljenje ili ovapnjenje žila u istoj mjeri kao i oni koji su trošili puno zasićenih masti. Ni jedan kontrolirani klinički pokus nije uspio smanjiti smrtnost od srčano-žilnih bolesti samim smanjenjem unosa zasićenih masnoća kod pacijenata.

Šupe ukazuje i na jednu zanimljivu činjenicu: Hipoteza da visoki kolesterol dovodi do srčanog infarkta nema znanstvene podloge. Studije na mrtvim osobama pokazale su da su ljudi s niskim kolesterolom imali začepljene žile u jednakoj mjeri kao i oni s visokim kolesterolom. Visoki kolesterol mogao se pokazati kao faktor rizika kod mladih muškaraca i muškaraca srednje dobi, ali ne u svim studijama, ne kod ženskih osoba i ne kod starijih osoba, a više od 90% infarkta pogađa upravo osobe starije od 65 godina.

Šibenska nutricionistica ukazuje i zašto je kolesterol važan:
– Poznato je da su zasićene masnoće (iz mesa, jaja, maslaca, vrhnja i sl.) i kolesterol važne komponente zdrave stanične membrane (ovojnica ljudskih stanica). Zasićene masnoće daju staničnoj membrani optimalnu čvrstoću a bez kolesterola bi se milijarde naših stanica pretvorile u želatinoznu masu. Za razliku od višestruko nezasićenih masnoća (iz biljnih ulja), zasićene masnoće ne oksidiraju pri visokim temperaturama jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput rečeno, aterosklerotski plak (naslage na žilama) sastoji se uglavnom od višestruko nezasićenih masnoća (i to onih oksidiranih).

Nedovoljnim unosom zasićenih masnoća nemoguće je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnoštvo hranjivih tvari iz povrća ne možemo iskoristiti bez ovih vitamina jer su oni katalizatori potrebni za apsorpciju. Osim toga, masnoća nam osigurava dugotrajnu izdržljivost, daje energiju i od svih makronutrijenata najdugotrajniji osjećaj sitosti, kaže Šupe, te u jednom od svojih članaka objašnjava i ovo:

Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez njega naša koža nije u stanju sintetizirati D vitamin iz sunčevog svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice i dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja. Osim što je građevinski materijal za tijelo, on se u tijelu koristi za sintezu hormona koje trebamo za borbu protiv stresa i jednostavno za normalan život. Upravo ovo je razlog što stres podiže razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima.

Stariji ljudi imaju više kolesterola jer se za vrijeme njihova životnog vijeka stvorilo više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe – zbog toga nije pametno snižavati njihov kolesterol lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višim razinama kolesterola žive duže nego ljudi s nižim razinama kolesterola!
Budući da je kolesterol tako vrijedna tvar, proizvodnja ove komplicirane molekule u tijelu pomno je regulirana: vlastita proizvodnja se povećava kad ga kroz prehranu dobivamo premalo, te se smanjuje kad ga dobivamo dovoljno iz namirnica bogatih kolesterolom.

Pa zašto se onda toliko bojimo zasićenih masnoća i kolesterola? Zašto nam je rečeno da su štetni i opasni?
Priča počinje sredinom 50-ih godina, kada je jedan čovjek po svaku cijenu želio otkriti uzrok srčanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasićene masnoće i kolesterol glavni krivci. Ancel Keys se toliko zaljubio u vlastitu ideju da je ”proizveo” dokument kojim je pokazao usku korelaciju (povezanost) između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u šest zemalja.

Zašto riječ ”proizveo”? Zato što je u to vrijeme imao dostupne informacije iz 22 zemlje, ali da je uključio sve zemlje, povezanosti ne bi bilo. Ali Keys i njegovi pristaše vidjeli su samo ono što su željeli vidjeti i rezultat istraživanja je analiziran na način koji je zadovoljio njihova očekivanja i opravdao trošak milijuna dolara novca poreznih obveznika. Nažalost, cijelo zapadnjačko nutricionističko obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji.

Sve velike studije kasnije provedene nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja, iako se na ovu studiju referiralo valjda milijun puta, navodi ta nutricionistica koja detaljno objašnjava svoje stajalište u knjigama “Istine i laži o hrani” i “Prva hrvatska LCHF kuharica”.

Borba protiv mitova 
Šibenska nutricionistica u svojim knjigama “Istine i laži o hrani” i “Prva hrvatska LCHF kuharica” pojašnjava da su mlađe generacije odrasle u uvjerenju da su masnoća i kolesterol opasni.
– Stariji, koji se još sjećaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po kruhu, da nisu uklanjali masne dijelove s mesa i da su jeli slaninu kad god su je imali, odavno su se odrekli masne hrane iz straha da im se ne poveća kolesterol i ne začepe krvne žile. Međutim, prirodne masnoće životinjskog porijekla nikada nisu bile opasne za naše zdravlje, već su od pamtivijeka sačinjavale važan dio ljudske prehrane. One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o štetnosti masnoće i kolesterola, na kojoj nažalost počiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit, proizašao iz loše provedenih zastarjelih istraživanja i iznad svega komercijalnih interesa. Najnovija istraživanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da su industrijska biljna ulja i margarini štetni, dakle upravo ono što nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoća – ponavlja još jednom gospođa Šupe. Po njoj hrana bogata prirodnim masnoćama oduvijek je bila čovjekova izvorna i prirodna hrana. Ono što je štetno je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana, puna industrijskih ulja i trans masti, kemijskih aditiva, pšeničnog glutena, šećera i glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa. Danas imamo vrlo ozbiljne dokaze da je ta nova hrana uzročnik civilizacijskih bolesti zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srčano-žilnih bolesti, kroničnih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.

Majčino mlijeko je puno kolesterola
Zasićene masnoće nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice žumanjak, i osobito su važne za mozak i nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoće, a one su izuzetno važne i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, štiti srce i mozak. I majčino mlijeko obiluje kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo novorođenčad i mala djeca trebaju puno kolesterola radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava i drugih važnih funkcija u tijelu.

Idealna je mediteranska prehrana
Razgovarali smo i s drugim nutricionistima koji navode da ima istine u tome što propagira gospođa Šupe, posebice oko štetnosti prekomjernog hranjenja proizvodima iz pekare, te slatkišima i indsutrijskim sokovima, ali ipak navde da se ne bi trebalo skroz odreći ugljikohidata, poglavito ne onih iz voća i povća. Kažu i da bi se oko kolesterola, prehrane i terapije statinima najprije trebalo savjetovati s liječnicma prije nego se poduzmu neke drastične promjene životnih stilova. No, navode da je najbolji mogući vid prehrane ona mediteranska. Dakle maslinovo ulje, umjereno žitarice i mahunarke, svježe ili sušeno povrće, riba, umjerena količina mliječnih proizvoda (jogurt, sir) i mesa, te što više raznih priloge (kuhano varivo, salate) i začine, uz pratnju jedne čaše vina dnevno, poželjno onoga crnoga.

www.slobodnadalmacija.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *