Mišljenje u svezi golf-izgradnje na Srđu

Sam naziv Zakona o golfu otkriva nam zapravo neekološki karakter neke države, te bi takav izričito trebao nositi naziv Zakon o gospodarenju krajobrazem. Ako imamo u vidu važnost sporta za civilizaciju, pošteno i razumno bi bilo da onda postoje i drugi zakoni koji se tiču ostalih sportova koji bi bili pojedinačno (ili skupno) detaljno obrađeni (u jednom povećem zakonu).Nevjerojatna je činjenica da se Zakon o golfu kvalificira kao "nacionalni interes" jer nacije u većoj mjeri ne čine bogati pojedinci stranih nacija, već se onda radi od interesima multinacionalnih kompanija, a to je nešto drugo i nimalo ne obvezuje RH za razliku od nužnog očuvanja krajobraza koje je obveza po Ustavu RH i ostalim zakonima. To znači da je Zakon o golfu svojim postojanjem kontradikto ran u samom naslovu jer ne zaštićuje golf kao sport, već dugoročno ruinira krajobraz.
    Ako već postoje zakoni o sportu i golfu, razumno bi bilo očekivati da postoje zakoni o nogometu, košarci, odbojci, rukometu, šahu i dr. Stoga je postojanje Zakona o golfu svojevrsna dijagnoza država i očiti pokazatelj da demokracija ("vladavina naroda") u pojedinoj državi nema učinka na dobrobit baš svih građana.
    Provedba i oživotvorenje Zakona o golfu na drugoj strani ima za posljedicu uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. Štoviše, višekratno ispuštanje pesticida u zrak i tlo ima za posljedicu štetne učinke za zdravlje kako domaćeg stanovništva, tako i onih ljudi koji se neposredno nađu na golf-terenima. Drugim riječima, golf-tereni su potencijalni trovači ljudskih jedinki, pa ako se neće slušati glas većine građana nekog područja, onda će se možda poslušati glas građana (dubljeg špaga) koji bi u tom slučaju bili neposredno izloženi pesticidima, što je stvarno apsurd i životni hazard. Prijedlog: Ograničena izgradnja golf terena koji se uopće neće prskati pesticidima, već će se samo kositi jedanput posađena trava.
    Nadajmo se da nam "civilizirana" Europa i svijet neće uokolo golf-izgradnje postaviti takve natpise, ali bi se mogli naći natpisi Members only ("Samo za članove" [kluba]). U tom slučaju izgledno je da je prostor za potencijalnu gradnju za stanovnike Grada Dubrovnika na neki način državno i nacionalno životno izvlašten i izgubljen bogataškom kupnjom na račun "svih pred zakonom jednakih", te ga oni (siromašni građani Dubrovnika) u najdugoročnije vrijeme neće moći rabiti za bilo kakve sadržaje. Stoga smatram da je legalno i moralno pravo Grada Dubrovnika da se pored lokacijskih i građevinskih dozvola, te prethodne poštene i ispravljene prodaje "građevinskog" zemljišta, traži još i naknada za izgubljenu mogućnost potencijalnog širenja Grada u krajobrazu koji početno nije okarakteriziran kao park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, pojedine biljne i životinjske vrste ili sl. (kako je, između ostalog, navedeno u Zakonu o zaštiti prirode) jer bi tada izostale bilo kakve gradnje.
    Prijedlog: Osim golf terena manjeg obima, potrebno je izgraditi tenis teren. Vidjeli smo kako je nezgodno bilo kada se tenis igrao – ispred Kneževa dvora! Treba animirati g. Gorana Ivaniševića i prijatelje njegovih prijatelja. Nadalje, zelenilo ne dirati, već izgraditi parkove i šetnice. Priroda će već učiniti svoje. Potrebna je i koncertna dvorana. Netko voli Halida Bešlića, a netko Bruce Springsteena, itd. Baš se pitam čiji bi koncert bio posjećeniji jer je nekome dovoljna Sportska dvorana u Gospinu polju, a nekome ne bi bio dovoljan ni poveći nogometni stadion. Ne znam da je li Halid Bešlić i kada pjevao u Beču, ali pretpostavljam da ga ne bi primili u filharmonijsku (koncertnu) dvoranu. Nadalje, pjevači-četnici i velikosrbi, turbo-folk(l)oraši i kvazi-sevdahlije imaju svoje tržište u Srbiji. Štoviše, Srbija kao agresor nije isplatila ratnu odštetu RH što će imati katastrofalne povijesne posljedice (tako su npr. dijelovima opljačkanog aerodroma u Čilipima opremljena neka postrojenja u Crnoj Gori). Tko će platiti silne štete pljačkanja i uništavanja? Da sve zaboravimo i pošaljemo razum u rodno mjesto? Od tih sredstava ratnih reparacija poboljšala bi se infrastruktura, a ovako je moraju plaćati građani Dubrovnika iako će najveću korist imati golferi. Zašto mi nešto kaže da će za auto-cestu u Crnoj Gori Crnogorci podignuti kredit u RH. Banke svih zemalja, ujedinite se jer ionako posuđujete sredstva koja ne posjedujete niti ste ih ikada imali, pa uništite male n arode da bi veliki mogli još bolje živjeti.
    Zaključak: Velika je greška što se već dosad nisu okupili odgovorni ljudi iz Grada Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Župe dubrovačke i Konavala, te utvrdili gdje se Dubrovnik još može širiti i procijenili takvo zemljište za gradnju. U tom slučaju bi precizno znali koliko vrijedi "građevinsko" zemljište iza Srđa (zapravo, znali bi njegovu cijenu, a ne bespotrebno razglabajuću neprocjenjivu vrijednost), te bi se mogla službeno tražiti naknada za izgubljenu mogućnost stanovanja za građane Grada Dubrovnika. Taj novac bi namjenski bio uporabljen upravo za tu svrhu. Ipak, možete slobodno službeno tražiti 2 milijarde Kn naknade u vidu direktne uplate u proračun Grada Dubrovnika (na osnovi naknadno pravno utemeljene odluke u Službenom glasniku Grada Dubrovnika i ostalih NN-zakona) + novčane uplate za precizne lokacijske i građevinske dozvole za ograničenu gradnju na prostoru koji mora svejedno imati, zlu ne trebalo, kraški nepropusnu zaštitu za kemikalije i najmanje 1/3 (33 %) šumskih površina. Jer ako iza Srđa bude bazena, neće u krajobraz ispuštati čistu vodu, već šporku. I gdje će to sve ići. Također je žalosna cijena izgradnje trafo-postaje za struju jer bi i to trebalo ići na natječaj, pa bi možda mogla biti i 2-10 puta jeftinija (pitajte General Electric ili dr.).
    Moguće posljedice tijekom i nakon izgradnje golf-terena: Po krajobraz one mogu biti doslovno katastrofično neispravljive. Nadalje, tvrtka zadužena za izgradnju golf-terena vrlo vjerojatno će uzeti velike kredite upravo u RH, što je dodatno ruiniranje financijskog kredibiliteta RH i domaćih štediša. Kako god okrenete, golf-tereni gradili bi se sredstvima građana RH. Susljedno, moglo bi se dogoditi da eventualno neka od domaćih angažiranih graditeljskih ili drugih tvrtki ne bude isplaćena, te tako bankrotira i pođe u nasilni, inscenirani stečaj poradi naplate potraživanja. Zašto su silnice aktera širih areala zapravo predestinirane (unaprijed (p)odre đene)? To predstavlja obrazac propasti mnogih ljudskih sudbina. Tko ima koncentrirana i akumulirana ogromna sredstva (u svom "posjedu"), predodređuje sva ostala po cijelom svijetu, ali ona su smrtna i prolazna, te zbog toga besmislena ako ne služe boljitku cijelog čovječanstva ili ako su (ne samo naizgled) znatno više od obične fasade.

Đivo Bašić