Input your search keywords and press Enter.

Hrvatski maturanti ne žele studirati informatiku i računarstvo jer su “teški”

Portal za srednjoškolsku i studentsku populaciju, Srednja.hr i Visoko učilište Algebra proveli su istraživanje na uzorku od 2.000 maturanata i brucoša kako bi saznali kakve su njihove preferencije prilikom upisa fakulteta i visokih škola te po kojim ih kriterijima biraju. Istraživanje je provedeno putem upitnika, te je tako ono obuhvatilo mlade koji ove godine upisuju fakultete, ali i one koji su prošle godine upisali fakultete i postali brucoši.

Kada su maturanti upitani po kojim kriterijima biraju svoj budući obrazovni smjer, odnosno studij na nekoj od visokih škola ili fakulteta, dobiveni su sljedeći rezultati (maturanti su mogli odabrati više faktora koje smatraju ključnim):

• 82 posto mladih kaže kako se prilikom odabira fakulteta uglavnom vodi vlastitim afinitetima;
• 54 posto mladih ove godine se prilikom odabira studija vodilo razmišljanjem o tome koji će im od njih donijeti najbolju perspektivu zapošljavanja u EU, a nešto manje je motivirano zapošljavanjem u Hrvatskoj (49 posto)
• 49 posto mladih kao važne kriterije ističe i kasniju mogućnost ostvarenja dobre plaće, a jednaki postotak kaže kako želi studirati sa sebi sličnima;
• samo 9,5 posto mladih odlučuje se za neki fakultet kako bi nastavili družiti se s poznanicima i prijateljima na istom studiju.

U istraživanju je mladima postavljeno i pitanje zašto se više ne odlučuju za prirodoslovne i tehničke studije gdje na tržištu rada postoje veliki deficiti u pogledu broja traženih kadrova, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji. Potreba za zapošljavanjem pojedinaca koji su završili prirodoslovne i inženjerske studije u velikom je rastu širom EU – primjerice, samo stručnjaka za računarstvo i informatiku do 2020. godine nedostajat će više od 825 tisuća.

Nešto više od polovice maturanata (51,8%) izjavilo je ponovno da su to teški studiji, a njih zanima diploma bez muke; 28% ispitanika iz redova maturanata je izjavilo da jako malo ljudi ima predispozicije za takve studije, dok je njih 18% izjavilo da mladi nisu dovoljno informirani što ih čeka nakon studija, misleći pritom na tržište rada i stvarne potrebe za kadrovima.

U odnosu na prethodna dva istraživanja, maturanti postaju sve svjesniji i uvjereniji u svoje odluke vezane uz izbor fakulteta pa je tako ove godine postotak onih koji nisu mijenjali svoju odluku o upisu fakulteta najveći do sada – 65 posto.

Budući da je istraživanje obuhvatilo i brucoše, tj. studente prvih godina fakulteta, moguće je doći do zaključaka koliko su oni zadovoljni upisom fakulteta kojega su odabrali prošle godine. Čak 93 posto današnjih brucoša upisalo je u konačnici fakultet koji im se nalazio među prva tri izbora, od čega je čak 61 posto upisalo fakultet koji im je bio prvi izbor. Međutim, ocjena kojom brucoši nakon prve godine ocjenjuju svoj odabrani studij iz godine u godinu pada te je danas prosječna ocjena 3,78. Prema rezultatima ovog istraživanja, čak 27 posto brucoša nakon ljetnih bi rokova željelo promijeniti fakultet, što je najveći postotak otkako se provodi ovo istraživanje (2013.: 17 posto, 2014.: 23 posto) te može biti značajan u smislu tumačenja zadovoljstva brucoša odabranim studijskim programima.

www.itbizcrunch.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *