Input your search keywords and press Enter.

Dobre vijesti za dio umirovljenika

Pogledajte što se mijenja u obiteljskoj mirovini i koliko će rasti penzije

Vlada je dogovorila novi model nasljeđivanja obiteljskih mirovina, koji će se početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, a zakonske izmjene predstavio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije u Banskim dvorima u društvu resornog ministra Marina Piletića i saborskog zastupnika Sivana Hrelje.


”Vidim da je vesela atmosfera, znači da je tema dobra i pozitivna”, kazao je dobro raspoloženi premijer Andrej Plenković započevši konferenciju za medije u Banskim dvorima na temu zakonskih izmjena u vezi s obiteljskim mirovinama.

Tri su ključne promjene u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju:

  • povećanje osobne mirovine
  • omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine
  • povećanje najniže mirovine za tri posto

”Vladi je održivost mirovinskog sustava uz povećanje adekvatnosti mirovina jedan od glavnih cijeva… Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju poseban naglasak stavaljaju na korisnike obiteljskih mirovina kojim omogućujemo pravedniji izračun mirovine, kao i mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine”, poručio je Plenković.

”Današnju Hrvatsku dugujemo našim umirovljenicima”, istaknuo je premijer, koji je naglasio i kako ”šalju jasnu poruku da je u okolnostima krize ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim sugrađanima, posebno sugrađanima starije životne dobi”.

”Poseban prioritet je smanjenje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti korisnika obiteljske mirovine. Izmjenom Zakona omogućujemo korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika. Ovom izmjenom početkom 2023. za više od 155.000 korisnika obiteljskih mirovina ukupna mirovina povećat će se za oko 500 kuna mjesečno. Ukupno će koštati u proračunu 750 milijuna kuna u 2023. godini”, rekao je.

”S dvije izmjene ćemo obuhvatiti 300.000 umirovljenika, a izdvojit ćemo 1,1 milijardu kuna. Više od 136.000 korisnika dobit će 10 posto veću penziju, 250 kuna prosječno. Ukupno je to 375 milijuna kuna u 2023. godini”, rekao je Plenković.

”Korisnici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena – vlastita mirovina, druga mirovina, plus usklađivanje, plus mogućnost rada do pola radnog vremena, sve kumulativno”, poručio je premijer dodavši da će mirovine do 2025. rasti do tri posto.

”Poduzimamo sve da bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstvenu starost”, zaključio je premijer, uz kojega su bili i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te saborski zastupnik Silvano Hrelja.

”Ovim izmjenama realiziramo reforme u sklopu plana oporavka, kao i ciljeve nacionalne razvojne strategije do 2030. Uložit ćemo do 2025. oko 4,4 milijarde kuna. Možemo svi zajedno biti zadovoljni da je na današnji dan broj osiguranika koji rade najveći unazad 20 godina, to nam omogućava veću održivost i sigurnost”, poručio je Plenković.

Podsjetio je da će se od 1. siječnja 2023. najniže mirovine povećati za 1,5 posto, a od 1. siječnja 2025. za dodatnih 1,5 posto, što znači da će do 2025. godine mirovine rasti do tri posto.

Prizvao je u pamćenje i da su “prosječne mirovine u mandatu Vlade od listopada 2016. povećane za 20,15 posto i one su prosječno na razini 3047 kuna, a najniža mirovina za 26,41 posto, pa su one 2008 kuna”. ”Od početka naše prve Vlade prosječna mirovina povećana je za petinu, a najniža za četvrtinu”, pohvalio se Plenković.

Piletić je podcrtao da su tri ključne promjene u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju povećanje osobne mirovine, omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine i povećanje najniže mirovine za tri posto.

Piletić objasnio koliko će i kako rasti mirovine

”Obiteljske mirovine povećat će se za 10 posto, za oko 250 kuna. To ćemo postići povećanjem mirovinskog faktora, ovisno o broju korisnika obiteljske mirovine. Druga važna promjena je pravo na korištenje dijela mirovine preminulog supružnika uz osobnu mirovinu. Dosad se nije moglo koristiti dvije mirovine paralelno, sad se usklađujemo s europskom praksom. Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati više od 65 godina i biti jedini korisnik ili korisnica obiteljske mirovine”, kazao je resorni ministar.

Pojasnio je da se iznos dijela obiteljske mirovine određuje u visini od 27 posto: ”Predviđeni najviši iznos predlaže se da bude 5850 kuna, kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine po ovom modelu ne bi moglo prijeći taj iznos. Međutim, donošenjem Zakona očekujemo da će biti provedena indeksacija pa očekujemo da ovaj iznos bude nešto veći i čak prijeđe iznos od 6000 kuna. Najniži iznos je 219 kuna, a i on će porasti kad Zakon stupi na snagu.”

Obiteljska i minimalna penzija povećavaju automatizmom, a za dio koji se tiče dijela mirovine supružnika ljudi moraju sami podnijeti zahtjev, kazao je ministar.

Hrelja: Nisam euforičan, ali sam zadovoljan

Kad je riječ o postupnom povećanju najniže mirovine za 287.000 umirovljenika, Piletić očekuje da to bude 1,5 posto, a onda 1. siječnja 2025. još 1,5 posto. ”Ukupno ćemo za ove tri mjere izdvojiti 4,4 milijarde kuna do 2025. godine”, ponovio je ministar.

”Nisam euforičan, ali sam zadovoljan jer su ovo primjereni koraci onome što smo politički rekli da ćemo napraviti i ono što je Ministarstvo planiralo napraviti na bazi obiteljskih mirovina”, istaknuo je Hrelja, koji je povećanjem obiteljskih mirovina uvjetovao potporu vladajućoj većini.

No mnogi strahuju da bi povećanje bi mogli “pojesti” dvoznamenkasta inflacija, poskupljenje energenata i prelazak na euro, pa je pitanje kako će Vlada još pomoći najugroženijima među kojima prednjače upravo umirovljenici.

”Neće se ništa napraviti naglavačke”, poručio je Hrelja i dodao da se razmišlja o mogućim potezima, no da sve mora biti pokriveno kroz prihode proračuna kako bi se dalo socijalno najugroženijima.

”Mislim da bi se moglo uvesti još više pravičnosti i prihodovni cenzusi. Nisam još primijetio da je netko sa prihodima od 3000 kuna i prihodima od najma stanova ili vikendica rekao – meni ne trebate dati, ja imam veće prihode. Nitko od naših građana to nije rekao, a bilo bi fer. Ako su nešto mjere za one najsiromašnije, onda se fokusiramo na one koji odgovaraju tim kriterijima. Kada bismo uveli prihodovni cenzus po članu obitelji, bilo bi pravičnije”.

Izvor:dnevnik.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.