Input your search keywords and press Enter.

CJEPIVO – KLJUČNI ODGOVORI

Cjepivo pruža punu zaštitu tek 10 dana nakon primanja druge doze, bit će učinkovito i na novi soj

Da bismo se mogli vratiti normalnom životu bilo bi idealno da se cijepi 70 posto stanovništva.

Dr. sc. Dijana Mayer, spec. epidemiologije, HZJZ, za Jutarnji list dala je ključne odgovore na pitanja o cjepivu.

Mogu li jučer cijepljene osobe danas nastaviti s normalnim životom, vidjeti se sa svojom obitelji, prestati nositi masku?

Ne, jer je nemoguće u tako kratkom roku razviti antitijela i zaštitu od virusa. S obzirom na to da smo još daleko od kolektivnog imuniteta, moramo se pridržavati svih mjera koje su na snazi, a to je maska, higijena i držanje fizičkog razmaka.

Koliko treba cjepivu da počne djelovati?

Cjepivo koje je registrirano prima se u dvije doze. Dakle, nulti dan, i ponavlja se nakon 21 dan. Tek nakon druge doze, odnosno desetak dana nakon primanja cjepiva, smatra se da je osoba zaštićena. Naravno, već i nakon prve doze počinju se stvarati antitijela.

Kolika je učinkovitost cjepiva (kolika je vjerojatnost da se cijepljena osoba ipak zarazi)?

Pfizerovo cjepivo ima 95 posto učinkovitosti. U intervalu pouzdanosti to cjepivo je od 91 do 97 posto. To znači kad bi se s dvije doze cijepilo deset osoba, njih 9 bilo bi zaštićeno.

Može li cijepljena osoba i dalje biti prijenosnik zaraze, odnosno može li zaraziti druge?

Nakon primljene druge doze i razvoja antitijela ne može zaraziti druge. No, primjerice ako danas primamo prvu dozu, mi ne možemo biti potpuno sigurni jesmo li možda u fazi inkubacije od nekog kontakta otprije nekoliko dana. Tako da u tom slučaju možemo biti prijenosnici bolesti.

Hoće li ovo cjepivo djelovati i na novi soj?

Prema sadašnjim informacijama, cjepivo će biti učinkovito i za novi soj. Naravno, ako dođe do velikih mutacija genoma virusa, možda će trebati modificirati cjepivo.

Koliki se udio stanovništva treba cijepiti da bismo se mogli vratiti normalnom životu?

Bilo bi idealno da se cijepi 70 posto stanovništva. Što se cijepi veći broj osoba, imamo veću šansu za suzbijanje epidemije. Važno je da se mladi i zdravi cijepe kako bi stvorili antitijela i tako zaštitili i one koji zbog objektivnih razloga ne mogu primiti cjepivo, bilo da je to alergija, neka akutna bolesti i sl.

Može li se očekivati tolika procijepljenost? Ako da, kada bismo u Hrvatskoj najranije mogli doći do tolikog udjela procijepljene populacije?

Vjerujemo da se može očekivati, ali potrebno je puno rada i truda. Ovisi sve o dinamici dolaska cjepiva i broju ljudi koji će se cijepiti.

Odnosi li se taj udio na ukupno ili samo punoljetno stanovništvo?

Trebalo bi se cijepiti 70 posto ukupnog stanovništva. Naime, Pfizerovo je cjepivo registrirano za starije od 16 godina.

Što je s djecom? Cjepivo nije ispitano na djeci, a novi soj, prema sadašnjim spoznajama, jednako napada djecu kao i odrasle.

Riječ je o novim podacima i potrebno je prikupiti još informacija. Činjenica je da se govori da su i djeca sve više zaražena novim sojem, ali srećom, uglavnom bez većih posljedica.

Koliko ćemo još dugo morati nositi maske i paziti na razmak?

Dok ne postignemo kolektivni imunitet bit će potrebno nositi maske i paziti na imunitet.

Ivana Krnić
jutarnji.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *