

Piše: Prof. Đivo Bašić
Đivo Bašić rodio se u Dubrovniku 1969. godine. Završio je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. U Pomorskom muzeju u Dubrovniku radi od 1994. godine kao kustos (1995.), viši kustos (2004.) i muzejski savjetnik (2016.), te je bio i voditelj Pomorskog muzeja (2006.-2013.).
O povijesti Grada lijepo je znati
zato ove crtice pažljivo prati,
što znao nisi sad naučit ćeš
i bogatiji duhom postat ćeš…
U dubrovačkim „zamršenim prilikama i nesređeni Obad je htio igrati neku ulogu u izvještavanju [dubrovačkog] Senata o političkim prilikama u svijetu. Iako je od njegovog dopisivanja ostalo vrlo malo, ipak je sačuvan Obadov izvještaj koji pri kraju 1794. g. u velikoj tajnosti šalje Senatu pod šifrom ‘Kate Banica s Petrova…
Turska i Mletačka Republika ratovale su od 1499. do 1503. godine. Ratovanje je bilo oko mletačkih posjeda u Albaniji, na području Jonskog mora i na Peloponezu. Mlecima se kao saveznik 1501. godine priključio i ugarsko-hrvatski kralj Ladislav. Međutim, sklopljen je mir između Vladislava II. Jagelovića i Turske u Budimu 1503.…
Dubrovnik se počeo razvijati kao grad široke autonomije, a u daljnjem razvitku postao je posebnom državom, tako da se uspinjao od komune (communae) nadalje u XIII. i XIV. stoljeću do svoje kulminacije u XV. i XVI. stoljeću koje karakterizira zlatno doba Dubrovačke Republike. Bizantsko Carstvo je (jednim kratkotrajnim dijelom) propalo…
Parobrod „Kralj Aleksandar I“ izgrađen je 1932. godine u Glasgowu. Kum tijekom krštenja bio mu je kralj Aleksandar I. Karađorđević. Imao je dva propelera, te brzinu od 18 nautičkih milja na sat. Dimenzije su mu bile: duljina 280’0” (86 m), širina 42’0” (12,8 m) i visina 17’0” (7,5 m). Imao…
Parobrod „Dubrovnik“ izgrađen je u Engleskoj 1938. godine (u Pomorskom godišnjaku za 1939-1940 godinu, god. XIII-XIV, Beograd, 1941, str. 114 stoji: u Glasgowu 1937. godine). Dimenzije su mu bile: duljina 447′ 6” (130,8 m); širina 56′ (16,9 m); visina 36′ 9” (7,5 m), a gaz pod punim teretom 24′ 10”,…
„Marin Zamanja, koliko zasad [1948.] znamo, ne spada u red osobito poznatih i istaknutih ljudi Dubrovnika. On je više predstavnik jedne posebne grupe Dubrovčana koju je iznijela na površinu izvanredno interesantna i neobično živa dubrovačka sredina u vrijeme renesanse. Istina, Zamanja je igrao nešto [raz]vidniju ulogu u politici svoje države,…