Input your search keywords and press Enter.
Piše: Prof. Đivo Bašić
Đivo Bašić rodio se u Dubrovniku 1969. godine. Završio je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Radi kao viši kustos i voditelj Pomorskog muzeja u Dubrovniku od 1994. godine.
O povijesti Grada lijepo je znati
zato ove crtice pažljivo prati,
što znao nisi sad naučit ćeš
i bogatiji duhom postat ćeš…
„’New Orleans, siječanj [1961.] ‘Baccich avenue’ je jedna lijepa ulica u New Orleansu. Ime je dobila po kapetanu M. Bačiću koji je ovdje doplovio iz Dubrovnika 1880. godine. Još prije njega oko 1855. godine Luka Jurišić iz Dube na Pelješcu počeo je uzgajati kamenice (oštrige) koje se u golemim količinama…
„U toku ove [1949.] godine bit će provedena reorganizacija Dubrovačkih muzeja. Reorganizacijom muzeja predviđeno je i pretvaranje dosadašnjeg muzejskog Pomorskog odjeljenja u poseban Pomorski muzej. Ova kulturno-znanstvena ustanova za relativno kratko vrijeme opstanka toliko se povećala da je pitanje proširenja prostorija i stručnog razvrstanja izloženih predmeta postalo neodgodiva potreba. Zbirka…
Napadaj na konavoske radnike u Sutorini, Psovali Antu Tomića i Nikolu Božinovića „Kako je poznato, Zetska banovina odobrila je u prošlogodišnjem proračunu [1939.] kredit od par stotina tisuća dinara za podizanje prijeboja u Sutorini. Prijeboji su pregrade koje zaustavljaju zemlju da je voda ne raznosi. Radnja je započeta pred…
Gospar Đivo Bašić uspio je prikupiti informacije i složiti ih u dva popisa zaorbljenika – po abecedi. Možete ih pregledati u ovim privicima: popis_stanovnika_BiH_u_tal_zatvorima_Dbk_1942-1943_po_abecedi i popis_zatvorenika_Lovrijenac_1942_po_abecedi…
Ivan Čupić, graditelj trupina [trupa] i lađa (Komin, Neretva): Trupina [trupa] ima nosivost od 150 do 250 kg bez vozača. Nosivost lađe je 2.500 do 3.000 kg, uključivo tri vozača. Trupine [trupe] se grade obično u kući, ali se grade i vani „pod murvom“, dok se lađe grade redovito „pod…
„Iako se u Jadranskom i Sredozemnom moru (zbog hladnoće mora) ne mogu prirodnim putem rasplođivati školjke bisernice koje plode velikim zrnima bisera, ipak se u prošlim stoljećima u dubrovačkim vodama hvatao biser. Poznato je da su stanovnici obližnjeg otoka Koločepa lovili biser u XVII. stoljeću, a sigurno i prije u…
